Eseji o (izgubljenom) hrvatskom pomorskom nazivlju

Kako je žabar na brodu otkrio žabu zjevaću  Željko Stepanič

Esej br.1. (1.05.2000.)

KAKO JE POČELO 

Jednoga dana, šećući zagrebačkim ulicama, pade mi na um "morska" ideja. Odlučih, ničim izazvan i ne svojom krivicom, otisnuti se na more. I to ne bilo kako već jedrima.

Kao što priliči svakom friškom žabaru posegnuh za slanim knjigama da ne bih predmetom neslanih šala na moru bio. Ponajprije, potražio sam što zapravo jedrenje znači. U jednom rječniku nađoh sljedeću definiciju:

jedrenje, sr.rod 

moderna vještina koja nas uči kako biti mokar i kako osjećati mučninu s pripadajućim sadržajem dok lagano brodimo u neznanom pravcu te pri tome svu tu neugodu skupo plaćamo (može i u kunama)

E, sada kad sam saznao što je jedrenje krenuh širom otvorenih očiju u potragu za drugim našim pomorskim nazivljem. Mislio sam da me miran k'o bonaca posao čeka, no k'o ljuta nevera se prevarih.

Tako sjednem ja u batelo, brod, brodicu, čamac, čun, čunac, drivo, ladju, plav, plavicu, ...(da ne bi bilo zabune, sjedam u jedno te isto plovilo, op.a.) te rukom uhvatim argolu, argutlu, duman, korman, kormilo, rudo, timun, ... (da opet ne bi bilo zabune, rukom hvatam jedno te isto upravljalo, op.a.).

Eto, tako je počelo.

Zapravo, počelo je od stoljeća sedmog.

Potraga za slanim knjigama

Hrabro se uputih u obilazak knjižara s ovećom torbom. Pitate se - čemu torba? Pa da u nju stavim sve te silne slane knjige koje ću pokupiti s polica. Vratio sam se pomalo razočaran.

Glede priručnika nisam našao gotovo ništa. Bi mi rečeno da je knjiga B. Bonda "Sve o jedrenju" davno rasprodana. Tu i tamo ponudiše mi Connerovu knjigu "Naučimo jedriti" te "Plovidbu" A. Simovića. I to je sve!

Ima nešto stidljivo putopisne morske proze. Ovdje odskaču dvije oceanske barbe (nagluhi viču: koje barabe, koje barabe?!) s par naslova: Joža Horvat i Mladen Šutej.

S pomorskim rječnicima situacija je još tužnija. S polica davno je nestao Vidovićev "Pomorski rječnik", a nema više ni "Hrvatsko-engleskog pomorskog rječnika" Borisa Pritcharda. Englesko-hrvatski pomorski rječnik još nije niti tiskan.
Leksikografski zavod prodaje lagano vremešnu Pomorsku enciklopediju i Pomorski leksikon koji je isplivao baš o potonuću Jugoslavije.

Rječju, nisam našao toliko očekivane nabrekle police sa silnim morskim knjigama.

Stare morske knjige

Ipak, blaga pustoš u našim knjižarama nije me obeshrabrila. Jurnuh pun očekivanja u gradske knjižnice. Ali, jao! Povijest se ponavlja! Jedino naiđoh na knjige spomenutih prekaljenih morskih lisaca Horvata i Šuteja. Spomenut ću samo par naslova: "Besa" i "Molitva prije plovidbe" te "Izazov Atlantika" i "Hrvatska čigra". Njih svakako treba pročitati! Biti na moru, o oceanu da i ne pričamo, a ne pročitati njih dvojicu, to vam otprilike dođe kao da ste bili na Plitvičkim jezerima, a jezera vidjeli niste. Ili, kao da ste bili u Babinoj Gredi, a ne vidjeste babu ili gredu. No dobro, nemojte biti previše znatiželjni, ta ne morate znati baš svaku babu ili gredu, razumjeli smo se, ne?

Naletjeh i na Damira Miloša, oprostite, ne na njega već na njegovu knjigu "ACI no.1" i njegov mali priručnik velikog formata (svaka sličnost s Vjesnikom je slučajna) o jedrenju .

Ah da, pronađoh, koliko ja znadem, jedini pravi priručnik o (sportskom) jedrenju u Hrvata iz pera Tonka Rassola koji je ugledao svjetlo dana 1987. godine. Dobar je! Ako ništa drugo, jedini je!
U antikvarijatu su čuli, no nemaju ih, za Simovićevu "Mornarske vještine" i Turnšekovu "Jedrom i motorom", a Stjepo Martinović i njegova "Za kormilom jedrilice" kao da su u more propali.

O hrvatskom pomorskom nazivlju ništa, zatim ništa, pa opet ništa. Ipak, to ne znači da nema baš ništa, čemu priša?

Završih, nema više! 

Malo starije morske knjige

Dadoh si truda te hodočastih u nekoliko navrata u Nacionalnu i Sveučilišnu knjižnicu te u knjižnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, obje u Zagrebu, a što ćeš?

E, braco, tu su knjige malo puno starije od većine vas koji čitate ove retke. Vjerujte mi na riječ, za mnoge od njih nikad čuo, nikad vidio, nikad mirisao, pa bit će i nikad čitao.

Aha, ima tu zanimljivog štofa (mi, žabari znamo kaj je to, ne?). Neću odmah otkriti sve karte. Na početku, a prije nego počnem, ponovit ću za početak jednu od početnih rečenicu koja se negdje u početku ove besjede pojavila:

Zapravo, počelo je od stoljeća sedmog.

Kojeg li početka!

Od koga naučiše jadranski Hrvati pomorstvo

Gornji podnaslov parafraza je podnaslova knjige našeg uvaženog jezikoslovca Petra Skoka tiskane 1933. godine. Usput, P. Skok autor je Etimologijskog rječnika hrvatskoga jezika.

Zaključih da mojoj uvodnoj besjedi prodje rok i eto Skoka skok na skok. Skok objavljuje u splitskom časopisu "Jadranska straža" tijekom 1932. godine članke pod naslovom "Od koga naučiše jadranski Jugosoveni pomorstvo i ribarstvo?". Neka vas ne zbuni ovaj naslov - ta to je vrijeme debelo uronjeno u kraljevinu (koja će propasti). Sljedeće godine ti članci bijahu ukoričeni u knjigu s novododanim naslovom "Naša pomorska i ribarska terminologija na Jadranu". Ukratko ću vam malo pročitati, malo prepričati, malo svojim riječima ispričati najzanimljivije sitnice iz toga štiva.

Zamislite, prva Skokova rečenica, nešto skraćena, glasi: Pređi naši, koji se već sedmoga stoljeća pojavljuju na obalskom potezu Jadrana (eto vidite, počelo je od stoljeća sedmog, op.a.) donesoše iz svoje močvarne postojbine od pomorskih izraza samo opću indoevropsku riječ more i opću slavensku lađa, a od ribarskih opću slavensku riječ riba te nekoliko slavenskih naziva za slatkovodne ribe i ribarski alat.

Eto, tako je počelo. Hrvati potom počeše učiti pomorstvo od stanovništva koje zatekoše u Dalmaciji u doba doseljenja. Dođoše u dodir s pomorski, a počesto i kulturno razvijenijim narodima kao što bijahu Grci, Romani, romanizirani Iliri, a kasnije Talijani i Mlečani.

Drvo na koje se pričvršćuje jedro naši stari nazivahu jarbol ili jarbuo. Ta riječ u čakavaca potvrđena je već u 16. vijeku, a dolazi od latinske riječi arbor, što znači, a što bi drugo nego drvo.

Nastavak slijedi!
  Natrag na -  Početnu stranicu - Mapu časopisa -