Morsko Prase-Škola jedrenja 10 (Prividni vjetar i jedrenje u vjetar)


	Dio 10. Prividni vjetar i jedrenje u vjetar Tekst: Damir Miloš Crteži: Goran Štimac - akademski kipar

Vratimo se sada vjetru. Rekli smo da se u jedrenju ne koristimo realnim vjetrom. Jedrimo uvijek pomoću prividnog vjetra.

Prividni je vjetar česta pojava, ne samo u jedrenju. Na primjer, vozimo bicikl. Dok još nismo na njega sjeli vjetra nema. Topao, sparan dan. Krenemo... osvježenje, kažemo da ugodno pirka. Što brže vozimo to ćemo osjećati jači vjetar, iako on realno ne postoji. Upravo tu pojavu zovemo prividni vjetar.

- Što ako netko ne zna voziti bicikl?

Nacrtajmo jedrilicu koja je vezana u marini (crtež 1). Vjetar puše brzinom od devet čvorova. Jedrilica je vezana, ne kreće se, pa ne možemo govoriti o prividnom vjetru. Puše realni vjetar.

Slika 1.

Pogledajmo sada što se događa ako se ta ista jedrilica kreće brzinom od pet čvorova (crtež 2) Realni vjetar nije promijenio smjer, niti brzinu. Smjer vjetra kojim se koristi jedrilica više nije smjer realnog vjetra, već je smjer prividnog vjetra posljedica kretanja jedrilice i smjera realnog vjetra.


Slika 2.

Slika 3.

Jasno je da brzina vjetra i brzina jedrilice djeluju na promjenu smjera prividnog vjetra. Pogledajmo slučaj u kome je realni vjetar ostao isti, a jedrilica je povećala brzinu na sedam čvorova (crtež 3)

- Tko mi je ukrao biciklu?

Za danas je predviđeno jedrenje u vjetar. Pokušajmo to i vidjet ćemo da postoji nekoliko načina.

- U realni ili prividni

Možemo jedriti vrlo oštro u vjetar, čak i pod manjim kutom nego što smo do sada govorili (45 ), a taj je način označen vektorom A. Zatim, možemo odabrati kurs koji će biti s obzirom na smjer vjetra veći od 45. Označili smo ga s C. U prvom primjeru jedrit ćemo više u vjetar, ali će nam brzina biti manja nego u drugom primjeru. U drugome će nam biti veća, ali će put koji moramo prijeći biti duži.

Idealna putanja bit će kompromis između brzine i puta, što prikazuje vektor B. Dakle, ako moramo stići do mjesta označenog X , vidimo da je najefikasniji kurs označen B. Cilj nam je da u svakoj prilici jedrimo na taj način.

Zamislimo da želimo stići do točke B. Udaljenost je mala, vidimo cilj, tako da nam preostaje odabrati idealan kurs i mjesto gdje ćemo učiniti okret u vjetar. (crtež 4).

Učinimo li to u pravom trenutku (mjesto označeno s x) doći ćemo do točke B na najbrži način. Međutim, ako okret u vjetar učinimo prerano (x’), da bismo dostigli točku B, morat ćemo jedriti odveć u vjetar ili učiniti još jedan okret u vjetar. I jedna i druga mogućnost smanjuju jedrilici brzinu. U prvom primjeru jedrimo previše u vjetar, u drugom gubimo vrijeme u toku manevra.


	Slika 4.

Ako smo okret u vjetar učinili prekasno (x”), jedreći prema točki B imat ćemo veću brzinu, ali će i put biti duži. Ni tada nećemo stići na cilj prije posade koja je okret napravila u trenutku označenom s x.

Zamislimo sada da nam je cilj, točka B, toliko udaljena od naše polazne pozicije, da je nije moguće vidjeti. Na većim udaljenostima vrlo je vjerojatno da će i vjetar nekoliko puta promijeniti smjer, ili će struje... mnoštvo je mogućih “ili”... Zbog toga je korisno poslužiti se provjerenom taktikom koja nam omogućava da na najbrži mogući način (najsigurniji) dođemo do cilja.

Potrebno je smanjiti rizik greške ili krive procjene. Svakako da bi najbrža putanja bila ona koja nas samo pomoću jednog okreta u vjetar dovodi do točke B. Ali, tko može biti siguran da je na udaljenosti od deset milja odabrao pravo mjesto za okret I da vjetar neće promjeniti smjer?

Okret u vjetar napravit ćemo svaki put kada se nađemo 20 do 30 posto dužine lijevo ili desno (na crtežu 6 kut a) od linije koja spaja naše polazište i cilj. Tako ćemo odabrati put s najmanjim rizikom. Tek kad se približimo cilju, u trenutku kad smo sigurni da ćemo nakon posljednjeg okreta u vjetar doseći točku B, napuštamo opisani način i jedrimo izravno prema cilju.


Slika 5.	Slika 6.

Ako vjetar značajnije promijeni smjer (5 do 10 stupnjeva), označit ćemo na karti njegov novi pravac, a našu polaznu točku zamijenit će naša trenutna pozicija. Smjer vjetra zacrtat ćemo tako da prolazi kroz točku B, a mi ćemo ponovo nastojati biti 20 do 30 posto lijevo ili desno od linije koja označava smjer vjetra.

Kut o kojem govorimo odredit ćemo pomoću pomorske karte i naše točne pozicije. Dakle, u svakom trenutku moramo znati gdje se nalazimo.

Da bi smo to znali na brodu moramo imati pomorsku kartu, ručni kompas, šestar, olovku i jedno od pomagala kojima podatke za određivanje točne pozicije nanosimo na kartu. To mogu biti dvostruko ravnalo, trokut...o tome smo govorili u poglavlju o navigaciji.

početakwww.morsko-prase.hr Web časopis o moru	mapa
	Ovaj članak je objavljen 17. IX 2001.