Autor: Davorin Marjanović 

O sidrenju nikad dosta napisa, jer je sidrenje (uz pristajanje) vjerojatno najčešći problem popularne rekreacijske nautike.

Iako se radi o relativnom jednostavnom mehaničkom principu: malo gravitacije, malo trenja, malo geometrije... , o sidrima i sidrenju čuo sam toliko teorija (od kojih neke imaju i elemente "mistike"), da je za nevjerovati !

Nagledao sam se "nevjerojatnih" sidrenja ili "pokušaja sidrenja" u svojoj dugogodišnjoj nautičarskoj praksi, i sva ta sidrenja povezuje isti problem: potpuno nerazumijevanje principa na kojem sidro uopće drži brod...

A stvar je jednostavna: nekoj sili (valovi, vjetar) koja pritišće brod, valja putem sidrenjaka (konopa, sidrenog lanca) suprotstaviti kontra silu, koja hvatište ima pomoću sidra negdje na dnu. Dok god je ova druga (sidrena) sila veća od prve (vjetar, valovi), brod stoji na mjestu. Ali - kad prva sile (vjetar, valovi) poraste i premaši drugu (sidrenu) silu, brod će se početi pomicati: "sidro je zaoralo"

Znači: nema nikakve "čarobne formule" kojom bi brod na sidru stvarno bio "uvijek siguran". Praksa a i zdravi razum govore nam da sila vjetra i valova može u nepovoljnim uvjetima (nezaštićeno sidrište) toliko porasti da nikakvo sidrenje to neće izdržati. Pa čak da imate dolje, na dnu, sidro od prekoceanskog broda, nećete spasiti svoju barku: tada će nešto puknuti; iščupati će se bitva, odlomiti cijela prova... jer sila je sila !

Sidrenje je, dakle, u prvom redu cijeli skup KOMPROMISA između što boljeg i sigurnijeg sidrenja nasuprot što manjem i spretnijem sidru... što kraćem konopu ili lancu... što jednostavnijoj ispretnijoj cijeloj izvedbi... što manjim troškovima nabave sidra i opreme.

Da bi brodica izdržala što jaču silu valova i vjetra, valja osigurati:

- sidro povoljnog oblika (konstrukcije) za konkretan tip dna. (Većina sidara su promašaji!)

- što veće (i teže) sidro

- što dulji (i teži) sidrenjak (lanac ima prednost upravo zbog težine!)

Sve gornje potvrđuje praksa, ali opovrgavaju razne "tablice" koje redovno daju neke minimalne vrijednosti.

Analiza gornjih tvrdnji:

- ako je dno mekano (pijesak, mulj) dobra su razna patentna sidra (CQR, Danforth, Bruce...) jer se lako ukopavaju i sa porastom sile zbog svoje geometrije ulaze sve dublje i dublje u podlogu. Njihovu silu tada pojačava stup tla iznad njih - to je osnova njihove djelotvornosti. Generalna im je mana što u nas prevladavaju tvrda dna s možda tankim slojem pijeska odozgo, a tu su takva patentna sidra gotovo nemoćna.

- ako je dno gusto obraslo debelim slojem algi, dobra su "vitka" a teška sidra (admiralsko), jer neće ostati ležati na algama, već će se zbog težine i vitkosti PROBITI sve do dna i tada zakopati.

- ako je dno tvrdo (a što je najčešći slučaj u nas ali i drugdje na Mediteranu gdje nema golemih rijeka i njihovih naslaga mulja), sidrenje je općenito upitno. Tada se radi više o "KVAČENJU" nego sidrenju. Jer, klasično sidrenje je UKOPAVANJE sidra, a na tvrdoj podlozi to je teško ostvarivo. Za takvo "kvačenje" pogodno je sidro baš kao na slici: kraće i raširene, šiljate lopatice.

Kako "radi" ovo sidro u praksi ?

Prvo - zbog kratkoće lopatica, nikad se ne izvrće na stranu; uvijek pada na dno pravilno i ODMAH se pokušava ukopavati, a ne (kao patentna sidra) nakon višemetarskog povlačenja po dnu.)

Drugo - lako prodire i kroz tvrđe podloge

Treće - kad kroz gornji, mekši i tanji sloj prodre do kamene podloge, velika je šansa da će se svojim šiljatim krakovima ZAKVAČITI za neku kvrgu, škrapu, izbočinu... I zaustaviti brod !

Logično pitanje: zašto se onda uopće prizvode skupa patentna sidra, koja "ne valjaju" ?

Valjaju, valjaju - ali u sjevernim europskim morima, gdje su dna zbog golemih slivova golemih rijeka u pravilu MULJEVITA. Tamo se ta sidra proizvode; tamo se provode i testovi koji su pokazali njihovu "čudesnu efikasnost", iz koje proizlazi i njihova čudesna cijena: cca 300.- eura za samo 12 kg pocinčanog željeza ! Pošto je udio tih sjevernih zemalja u europskoj nautici dominanan, dominantna je i njihova oprema.

I na kraju, još jedan dobar, upraksi iskušani i potvrđeni sidreni "patent" koji će pomoći nautičarima s malim brodicama i bez električnog vinča za podizanje teškog sidrenog lanca:DODATNI OLOVNI UTEG od cca 10 kg !

To malo čudo je izuzetno je djelotvorno ! Nakon sidrenja se po konopu-sidrenjaku spušta mali 10-kilski olovni uteg. On visi na "kotaču" (rasklopivi jedriličarski koloturnik - ima ih u svim katalozima!), a spušta ga i kasnije vraća natrag tanka dodatna uzica. Valja ga spustiti što dalje, prema sidru. Ako je moguće - i do polovice dužine sidrenjaka. Njegova uloga ? Priteže sidrenjak prema dnu, ostvaruje povoljan kut sile što djeluje na rudo sidra - zapravo: djeluje isto kao i lanac ! Ali - s utegom je puno lakše baratati. Kod vađenja - prvo se konopčićem izvuče uteg, a tek zatim i sidro.

Tko god je primijenio ovaj moj savjet - blagoslivao me je ! Stvarno nije "mistika" već velika pomoć !



Članak o sidrenju Nove burze NAUTIKE