  početak www.morsko-prase.hr
Web časopis o moru |
mapa |
S
L A N E I Z L
O Ž B E 
izložba br. 4 |
|
|
početakwww.morsko-prase.hr
Web časopis o moru |
mapa |
| S
L A N E I Z L
O Ž B E
izložba br. 4 |
|
|
Meštrovićevom darovnicom 1952. god., umjetnikova ostavština iz darovnog ugovora postala je vlasništvo Republike Hrvatske. Dva objekta te donacije, kao i većina poklonjenog opusa nalaze se u Splitu - gradu kojem su jedni od najupečatljivijih vizualnih entiteta, vezani upravo uz Ivana Meštrovića. Kao muzejska ustanova utemeljena darovnicom, koja čuva i izlaže Meštrovićeva djela u prostoru kakvog je on zamislio, u kojem je boravio, radio i na kraju nama darovao, prigodnim programskim aktivnostima, kroz reanimaciju njegova imena, djela i značenja, nastojali smo doprijeti do svih; potaknuti interes, kreativnost i kritičnost pojedinca, međusobnu suradnju, toleranciju i razumijevanje zajednice, posjetitelje i publiku na dolazak, a one koji nas rijetko, ili uopće ne posjećuju, podsjetiti na naše postojanje i Meštrovićevu prisutnost u Splitu. U skladu s temom ovogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja “Muzeji - izgradnja zajednice”, vođeni idejom o imenu i gradu kao poveznici Galerije, Kašteleta, Luke Botića, Marka Marulića, Grgura Ninskog, Majke i djeteta, željeli smo istaknuti Meštrovića i Split kao organsku, nedjeljivu cjelinu. U nadi novog opažanja i iščitavanja (značenja), intervencijama umjetnika Ante Jerkovića na prostorima i javnim spomenicima kojih je Meštrović autor, oblikovali smo komentar. Preskočivši Kaliternin zid krenuli smo “skupljati kamenčiće”. Da bismo proširili stalni postav Galerije, i za drugačije viđenje. Maja Šeparović
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Ponekad, zakriti tjelesnu očitost svakodnevice postaje ponajboljim načinom rehabilitacije aktivnog odnosa naspram nje. Javni spomenik jedna je takva fizička očitost koju osvještavamo kao dio iskustva vlastitog kretanja unutar gradskog ambijenta. Isti spomenik često biva doživljen tek letimičnim pogledom, a ponekad ostaje potpuno ignoriran. Svojom intervencijom s predznakom negacije Anto Jerković pokušava postići afirmativan odnos prolaznika prema ovim svakodnevnim estetskim i kulturno-povijesnim spomeničkim iskustvima. Namjerno ističem spomenike nazivom “iskustvo”, jer oni polako, ali sasvim sigurno, za većinu prolaznika, to naprosto prestaju biti. Privremenim neutraliziranjem tjelesne očitosti, ali ne i potpune vidljivosti pojedinih spomenika (Luka Botić, Marko Marulić, Grgur Ninski, Majka i dijete), odnosno isticanjem ulaza u objekte (Galerija, Kaštelet), umjetnik ponajprije želi poništiti pasivan odnos građana, a potom ih pozvati na što aktivniji pristup i doživljaj. Realizaciju ove umjetničke ideje, “restauratorskog” karaktera, prati uporaba vrlo uobičajenih (svakodnevnih!) tehničkih pomagala, među kojima bi posebno valjalo istaći građevinski zastor. Umjetnička akcija, u užem smislu riječi, ovdje je definirana “izborom”. Naime, Anto Jerković izabire plavo-bijelo platno inzistirajući na kontinuitetu svoje ranije umjetničke prakse. Dovoljno se prisjetiti yves kleinovski plavih slika, balona, teniskih loptica, potom svakodnevnih predmeta koje su posjetitelji donosili, a kojima se rekontekstualizirao sadržaj činom donošenja u prostor namijenjen izlaganju i uvjetom da moraju biti plavi; ili bjeline zida kao podloge teksta novonastalog “tekstualnog ambijenta”. Svojevrsnim destabilizirajućim efektom plave i neonečišćenosti bijele, umjetnik sugerira posebnu sferu, onu uzvišenu, kakvom Anto Jerković i smatra umjetnost. Bojama kojim stvara i kroz koje razmišlja o umjetnosti, autor svojim splitskim intervencijama prekriva umjetnost samu! Slojevitost pristupa uistinu je velika. Nadalje, plavo-bijeli zastor je obična svakodnevica likovno “neupućena” prolaznika, odnosno element iz građevinskog miljea, kojim se prekrivaju gradilišta, ili objekti koji se obnavljaju, u svrhu zaštite tog istog prolaznika od eventualnih ozljeda i ostalih neugodnosti. Zaštita je ovog puta, međutim, upravo suprotnog usmjerenja. Privremenim zakrivanjem spomenik se rehabilitira u mentalnoj svijesti prolaznika. Prolaznik, na njemu svojstven način, osvještava važnost i razlog postojanja spomenika u kontekstu grada i njegovoga svakodnevna ambijenta. Cilj intervencije nije radikalno dokidanje prisutnosti važne spomeničke baštine, već njeno isticanje. Istina, autor ne podražava oblik skulpture, ne odijeva je u platno, već razapinjanjem podatljivog materijala na konstrukciju skela, oblikuje paravane kojima, pak, pogledu zakriva veći dio skulpture. Sasvim sigurno da takvim činom umjetnik alarmira pažnju prolaznika. Ali on naglašava i zanimljive aspekte, na ovaj način, obilježenih spomenika. Spomenimo samo veleban uzgon Grgurovih leđa, ili krajnju estetiziranost Marulove pojave. Skulpture, iako zakrite, živo gestikuliraju iza smirenih, plavo-bijelim ritmom određenih paravana, te skoro propinjući se vire potvrđujući da su ipak tu. Potvrda vrijedi i za objekte Galerije i Kašteleta. Objedinjujući svojim činom šest lokacija kojima je ishodišna referenca ime Ivana Meštrovića, Anto Jerković provocira pažnju prolaznika, kojemu tako česta prisutnost nesumnjivo velikog kipara, možda, i nije baš sasvim jasna. Pretpostavljamo da će se mnogi uvrijediti ovim apelom za osvještavanjem nazočnosti Ivana Meštrovića u gradu, ali njih ćemo pokušati udobrovoljiti čestitkama na informiranosti i znanju uživanja onoga što im je ostavljeno. Dalibor Prančević _______________________________________________________ Rad umjetnika Ante Jerkovića “Intervencije u javnim prostorima”, dio projekta za obilježvanje Međunarodnog dana muzeja u Galeriji Ivana Meštrovića u Splitu, trebao je biti realiziran u vremenu od 14-17. svibnja 2001. godine. Premda su svi uvjeti vezani uz organizaciju bili zadovoljeni, projekt nije ostvaren, jer je u posljednji tren ravnatelj Fundacije, prof. Guido Quien tako odlučio. _______________________________________________________ autor i voditelj idejnog projekta "Intervencije u javnim prostorima" Maja Šeparović suradnik na projektu Dalibor Prančević organizatori zahvaljuju MHAS-u, Operi HNK Split, Grafis-u, Rinu Efendiću, Ani Ilijić, Branku Čapinu i poduzeću “Građevinar” Interlight, hotel Marjan, Häfele, Bobis d.d. Split, McDonald’s, EUROshop, HP, Kadulja A.M. - Samobor, Autocommerce d.o.o ________________________________________________________ E - mail jerkovic2001@yahoo.com | |||||||||||||
|
|
