(Kako je žabar na brodu otkrio žabu zjevaču)
...................................................................................................
piše ŽELJKO STEPANIĆ

crteži ZLATKO ODRČIĆ
...................................................................................................

 Dio trinaesti 

Brod s desnim uzdama poštovan je

Na početku kraja ove iznimno uzbudljivo neuzbudljive priče o uzdi navodim iznimno kratko pojašnjenje iz iznimnog Pomorskog rječnika Radovana Vidovića iz iznimne 1984. godine: 'uzda f. – “mura” ' (str. 481). I to je to. Ne može kraće da i hoćeš. Iznimno!

Vidović je dodao izvor gdje uzdu nađe - u često spominjanog Bože Babića, ali ima tu jedan veliki ali. Naime, Božo Babić naglašeno je rabio hrvatske izraze. Dakle, u Bože Babića možemo pročitati i čuti samo i jedino, ponavljam, pročitati i čuti samo i jedino da je mura uzda, a nikako da je uzda mura.

Morska boljka na poljskom: choroba morska.

Vidovićev rječnik zaista je izniman, ali ako niste na 'ti' s hrvatskim pomorskim nazivljem iz pomorskih udžbenika i knjiga tada vam njegov 'Pomorski rječnik' neće puno pomoći jer vam on (mislim na rječnik, a ne na Vidovića) dođe otprilike ka' 'Dizionario marinaro' za Hrvate na kopnu. Evo slova o muri:

mura f i mure f pl – 'posebno konoplje koje služi da se otegne donji dio jedra, koji je nad vjetar' (Carić) ...; 'karga ali mura je z jednin krajen vezana za glavu od mace, a z drugin krajen je pasana pod banek. Ako se ov kraj potegne, maca se pokala z glavun zdolu, a ves zadnji kraj poskoči malo nazgoru. To je potribno zato, da more jadro legje pasivat z bandi barčice na bandu barčice i boje nosti, lovit veter' (Žic) ... (str. 309).

Slušaj što tamo dalje piše: 'Škotom se drži jedro šotovento, murom sovravento','ako se susretnu dva broda, onda onaj brod, koji ima mure sinistra (s lijeve strane), mora škivavat onaj brod, koji ima mure drita (s desne strane) (Pederin) ...(ja sam ovdje u zagrade stavio samo prezimena autora, a on nas uči što je drita, a što sinistra, op.p.). 'Mure desne: zovu se kad su jedra izložena da se uzimlje vjetar krstareći sa desne strane, a kada se vjetr prima sa lijevog boka onda se zovu mure lijeve. Brod koji jedri sa desnim murama poštovan je odnosno manovre od svakog susreta' (Ivelić) ...' konop koji jedra veže prema pramcu, i to donji rogalj jedra, dok je škota isto prema krmi ... za taj pomorski termin predložen je naš izraz uzda' (Skok, Etimologijski rječnik) ...

Morska bolećina na slovenskom: morska bolezen.

U općem talijansko-hrvatskom rječniku M. Deanovića i J.Jerneja iz 1998. godine za talijansku natuknicu 'mura' čitam hrvatsku prevedenicu 'uzda (jedra)'.

U Anićevom Rječniku hrvatskoga jezika, 1998. godina, nema ni mure ni oglava, a za uzdu navodi samo suhozemno značenje: dio opreme za upravljanje konja u kretanju ... Nije pojasnio kako se upravlja konjem u mirovanju.

Uzde na svjetskim i susjedskim jezicima

Može se dogoditi da se kojim čudom nađete, recimo, na Arktiku i Antarktici, ili na Arktici i Antartiku, kako vam drago, a vi ne znate djelove konjske opreme na eskimskom ili patagonskom. Ne znam je l' veća bruka što ne poznajete konjsku opremu ili eskimsko-patagonski jezik pa vi njima nešto ovako:

Ikskjuzmi, ju nou, bitte, eine piccolo dio der opreme from cavallo, Pferd, horse, četveronožno oveće trčkaralo ...wissen Sie ..., sunčece ti presvetlo ..., quatro legs, zwei uha i two oka, uno rep ... pri tome živopisno gestikulirate rukama i nogama, zubima i ušima, nožnim prstima i noktima ... si, si, ja, ja, yes, yes, da, da ... ma ne morski prasac ... Madonna di Campiglio ... odustajem, kaput.

Morska bolest na madžarskom: tengeribetegseg. Sada možete mirne duše jedriti na Balatonu.

E, da vas izbavim iz neobranog grožđa prišapnut ću vam koje slovo o uzdi i pravu puta na nekoliko svjetskih i susjedskih jezika. Da vas cili svit razumi.

Engleski: When both approaching sailing vessels have the wind on the same side, the vessel to windward must keep out of the way of the vessel to leeward (Elbert S.Maloney, Chapman Piloting, page 143)...

A može i ovako: Port-tack boat gives way to starboard-tack boat. When boats under sail with their engines off or out of gear are on different tacks, the port-tack boat gives way to starboard-tack boat (John Rousmaniere, The Annapolis Book of Seamaship, page 189)...

Slično je i ovo: When two sailing vessels approach each other with the wind on a different side , the vessel with wind on the port side must give way to the other (Petre Kemp,The Oxford Companion to Ships and Sea, page 773).

Morska bolest na malajskom: mabok laut.

Njemački: Das Boot, das segelt raumscots auf Backbordbug hat Wegerecht. Das Boot, das segelt raumschots über Steuerbordbug muß sich freihalten (Joachim Schultz, Das ist Segeln, Seite 133).

Istočno od zapada i zapadno od istoka

Slovenski: Ogli (ovo je slovenščina, ne talijanščina, prosim, uglovi, op.p) jadra se imenujejo roglji. Spodnja dva roglja sta napeta z oglavom, in z eno izmed dveh uzd. Zato se ... spodnja roglja imenujeta oglavni in uzdni rogelj (Gradišnik, Kopriva in Naglič, Pomorska slovenščina, stran stošest in dvajset).

Pazi, oglav sprijeda, gdje mu je i mjesto, ali uzda pobježe im straga pa zamijeni zaglav ili škotu. Hm, hm. Baš si nešto razmišljam je l' je na konju uzda sprijeda, kod glave, ili straga, kod repa.

Fantji, gremo naprej: Jadrnica v vožnji proti vetru, ki dobiva veter s leve strani,se mora umakniti jadrnici, ki vozi proti vetru in dobiva veter s desne. Od dveh jadrnic s povoljnim vetrom iz rarnih strani se mora umakniti tista, ki dobiva veter s leve (Tomislav Mihelič, Z jadri in vesli po vodi, stran 157).

Morska boleština na njemačkom: Seekrankheit.

Srpski: Jedrenjaci koji se ploveći u protukursu približavaju jedan drugom, tako da postoji opasnost od sudara, postupaju na sledeći način: - ako jedre različitim uzdama, izbegava onaj koji jedri levim uzdama (Dragoljub Stojanović, Jedrenje, str. 91).

Slušaj sad ovo: Negde usred okeana belosvetski srpski mornar (zvuči neverovatno lepo, čoveče, više neverovatno nego lepo) referiše kapitenu: Bre barba, severna košava duva ceo dan. Ću da testerišem talase po pola i to vodoravno, a ne okomito, keve mi.

Gde su sada ti Eskimi i Patagonci? Evo, bre, Eskimče i Patagonče, govorišem po srpsku da me vasceli svet razumu. Od Eskimije do Patagonije.

Samo za Eskimce i Patagonce morska bolest na albanskom: sçmunde prej detit. Kapiši? Evo, Eskimci i Patagonci shvatili od prve.

Jedino nisam siguran je l' to Srbi sami sebe shvaćaju. Čitaj na ćirilici: Crbi camo cebe chvaćaju. Uostalom, oni se u hrvatskome pomorskom nazivlju puno bolje snalaze nego mi sami. Ko riba u suvoj reci. Zato ću ja njima po hrvacku. Da me razumu cvi crbi. Da ih ne svrbi.

Blago njima kada nemaju višestoljetnu pomorsku tradiciju pa nemaju ni problema s terminologijom.

Misli lokalno, djeluj globalno

Evo sad malo talijanskog za južne Hrvate, ili Južne Hrvate, ili tako nekako, a tako nekako ih jednom jedan njofra nazva. Mura – cima o ghia che tesa verso prua la bugna dei trevi bordti, che sta sopravvento, come la cotta tesa la bugna sottovento verso poppa. Se il vento e in poppa le mure rimangono in bando ... Mure a dritta e mure a sinistra: navigare con le mure a dritta o sinistra, cioe con il vento proveniente rispettivamente da dritta o da sinistra (Luigi Caatagna, Dizionario marinaro, pagina 279).

Morska bolest na češkom: morská nemoc.

Na tren se vraćam sjevernim i južnim Hrvatima. Jesi li sjeverni ili južni Hrvat puno ovisi o tome gdje stojiš. Za Šoltane i Bračane Splićani su sjeverni Hrvati. A ća drugo mogu bit? Za Zagorce i Međimurce Zagrepčani su pak južni Hrvati. A kaj drugo mogu bit? A di si ti? Sjeverno od juga ili južno od sjevera?

Da je svijet globalno selo reći će vam sljedeći podatak: ove stranice čitaju uzduž i poprijeko, diljem i naokrug cijeloga svijeta. Tako su se čak i Japanci s nezapamćenim interesom globalno uključili u rješavanje lokalnog problema s uzdama. Jedan simpatični Japanac imenom Bo Li Me U Ho (molim pročitati ime još jednom i to u jednom dahu) poslao je spomenuto pravilo puta na japanskom jeziku kao prilog rasvjetljavanju i raspetljavanju našeg slučaja:

Tekst je prepisan, pardon, preslikan iz Japanese-English Dictionary of Sea Terms, autor C. Ozaki, 1944. godina, str. 95. Nešto mi se tresla ruka prilikom pisanja, pardon, slikanja pa mi rukopis, pardon, slikopis nije najčitkiji. No, uzdam se u našu tradicionalno nepodnošljivu lakoću usvajanja tuđica – ovo me podsjeća na krilaticu iz nekih ne tako davnih olovnih vremena: tuđe ne damo, svoje nećemo. Ili tako nekako. Jedva čekam stuštiti se na more gdje će mi mokrozemac na tečnom japanskom slikovito isćakulati ono gore. A evo odmah i morske nemoći na japanskom:

Kako ima stanovit broj Hrvata koji malo šepaju s japanskim, ili ga neko vrijeme nisu pisali pa su lagano zaruzinavili, donosim usporedni prijevod na engleski jezik. Ovo činim iznimno jer vidim kako se već poduže patite pokušavajući shvatiti što na hrvatskom znači uzda. Drugi puta ćete si sami prevoditi s japanskog: A vessel which is closehauled on the port tack shall keep out of the way of a vessel which is closehauled on the starboard tack.

Nemoj da vas uvatim a da ne znate ono gore napisati, skuzate, naslikati. Vi bi meni na brod, a ne znate naslikati ono malo znakova. E, ne može.

Zauzdaj tu uzdu već jednom

Osjećam lagano meškoljenje i čujem žamor u gledalištu: Hajde, zauzdaj već jednom tu uzdu pa da idemo dalje.

Evo, idem je zauzdati, al' prije toga moram reći da gotovo niti jedna slana knjiga tiskana u posljednjih pedesetak godina (mnoge od njih bijah ovdje spomenuo) ne otkriva gotovo ništa o uzdi. Zapravo svi govore o prednosti desnih uzda nad lijevima end dets it. Jedino se u Vidovićevu riječniku može naći nekoliko starijih citata (neki i više od 100 godina) koji stidljivo bacaju svjetlost na uzdu. Očito je bačena svjetlost bila preslaba kada ja moram više od sto godina kasnije toliko objašnjavati što je uzda. Čujte i počujte!

Morska bolest na vijetnamskom: say sóng.

Na starim jedrenjacima koristila su se križna jedra, koja su u osnovnom položaju bila postavljena okomito na os broda. Za njihovo upravljanje tj. postavljanje koso na uzdužnicu broda kada bi vjetar puhao s boka bio je potreban čitav sustav konopa. Nešto o tome možete naći u knjizi Hrvoja Gregorina Uvod u jedrenje iz 1949. godine. Ako je nađete.

Kako je riječ o križnom jedru koje je pravokutnog oblika tako imamo četiri roglja. Donji porub križnog jedra upravljao se pomoću sustava zatega i oglava, odnosno uzda, a da bi me bez smetnji u razumijevanju pratili u južnoj Hrvatskoj reći ću pomoću sustava škota i mura. Na lijevom donjem roglju bila su pričvršćena dva konopa: škota, kojom se jedro pritezalo prema krmi i uzda, kojom se jedro pritezalo prema pramcu. To su lijeva škota i lijeva uzda. Ista priča ponavlja se i s desnim rogljem. Tamo su desna škota i desna uzda. Na starim jedrenjacima ima puno križnih jedara, a time i puno škota i uzda. Zato se vrlo često riječ uzda koristi u množini, što će reći uzde. Ponovimo, škote uvijek rade prema krmi, a uzde uvijek rade prema pramcu.

Morska boljka na portugalskom: enjoado. Zvuči kao neko egzotično voće.

Da po ne znam koji puta malo zakrpam rupe u vašem krhkom znanju hrvatskoga pomorskog nazivlja evo malog dodatka: konoplje kojim su se križevi jedara postavljali u najzgodniji položaj prema vjetru zvalo se praće. Pazi, rekao sam križevi, a ne jedra. Kužim da teško kužite, a ća vam ja mogu. Je l' tko čuo za brace, jedan brac, dva braca – da, to su braci (od talijanskog: bracci). Tako se okretanje križeva, a time i jedara naziva praćanje. Molim, ne praćenje. Dakle, praćam, praćaš, ... shvaćam, shvaćaš?

Mala slana šala

Izlazi Bračanin iz mora na rivu sav mokar. Začuđeno ga gleda prijatelj pa ga upita:
A če si tako mokar?
- Ma pliva san za trajektom od Splita do Broča i tako uštedi 16 kuna, odgovori Bračanin.
- A pirjo, če nisi onda pliva za katamaranom bi uštedi 40 kuna.

Dobri ljudi njeguju dobre navike

Gdje smo ono stali? Ah da, kada je vjetar puhao s desnog boka nategnute su bile desne uzde i lijeve škote, i obrnuto, kada je vjetar puhao s lijevog boka nategnute su bile lijeve uzde i desne škote. Već smo malo bliže. Znači, kod jedrenja uvijek su bile zategnute privjetrinske uzde i zavjetrinske škote. Prema tome, strana broda okrenuta prema vjetru uvijek je bila ona na kojoj su bile zategnute uzde. S koje strane? S privjetrinske strane.

Zato se oduvijek bez greške znalo s koje strane vjetar puše kada se reklo 'jedrim (s) lijevim uzdama', odnosno 'jedrim (s) desnim uzdama'. A je l' vi znate s koje strane vjetar puše? Joj, što ovaj postavlja lagana pitanja. Pa puše ili s privjetrinske ili sa zavjetrinske strane. Pametan odgovor, nema što. Kaj god.

Morska nemoć na ruskom: mopcká˙ áoëéýíü.

Mornari imaju jednu vrlo lijepu naviku a to je da njeguju tradiciju. Križnih jedara poodavna nema na suvremenim brodovima, ali ostala je tradicija određivanja položaja broda prema vjetru pomoću uzda.

Nije još gotovo. Kod latinskog jedra, koje je uzdužno a ne poprečno, još uvijek na prednjem roglju (sjećate se, ovo jedro ima tri roglja ) susrećemo uzdu koja se također zateže lijevo ili desno, ovisno s koje strane vjetar puše. Na gajetama i leutima naši stari taj konop zvaše brac (pogledaj praće koje malo prije spomenuh). Tu je mala zmešancija. Naime, braccio je zapravo konop pomoću kojeg su se okretali križevi (tal. pennone) prema vjetru, a ne jedra. Naime, za zatezanje prednjeg roglja jedra koristi se mura. Sad ti budi pametan.

Daljnim razvojem jedara, kod određenih tipova snasti (čujem opet nekoga šaptati: A što mu ga dođe snast?) uzda se zatezala prilikom dizanja jedra, ali nije se više dirala u samom jedrenju bez obzira na smjer vjetra. Prednji rogljevi jedara kod suvremenih jedrilica danas se uglavnom pričvršćuju raznim vrstama škopaca, dakle uzde više nema pa nema.

Dakle, uzda više nema pa nema, ali njegovanje tradicije ima pa ima. Ovakav način izražavanja o tome koji bok broda je okrenut vjetru zadržan je i u zvaničnoj pomorskoj terminologiji većine velikih pomorskih naroda npr. u Engleza (tack) i Talijana (mura). Pa ako mogu oni, zašto ne bismo i mi (uzda).

Morska bolest na irskom: muirghalar.

Ako se niste razboljeli od ove podulje priče o uzdi tada ili imate debele živčeke ko morski prasac ili ste neizlječivo zaljubljeni u more. Nema trećeg. Rekoh vam da ste morskobetežni i zaljubljeni u more k'o morski prasac.

Na kraju kraja ove iznimno uzbudljivo neuzbudljive priče o uzdi navodim dva članka iz Pravilnika o izbjegavanju sudara na moru (NN br. 17/1996). Ono NN ne znači nepoznati izvor već Narodne novine. Članci 11. i 12. na početku su 2. poglavlja, a glase:

Poglavlje 2.
UPRAVLJANJE BRODOVIMA KOJI SU NA VIDIKU JEDAN DRUGOME

Članak 11.

Primjena
Pravila se ovoga poglavlja odnose na brodove koji su na vidiku jedan drugome.

Članak 12.

Jedrenjaci
Kad se dva jedrenjaka približuju jedan drugome tako da prijeti opasnost od sudara, jedan se od njih mora ukloniti drugome s puta na sljedeći način:
a) kad svaki od njih ima vjetar s različitih strana, brod koji plovi vjetrom s lijeve strane mora se ukloniti s puta drugom brodu.
b) ako oba broda imaju vjetar s iste strane, brod koji se nalazi u privjetrini mora se ukloniti s puta brodu koji plovi u zavjetrini.
c) ako brod koji plovi vjetrom s lijeve strane vidi brod u privjetrini i ne može za njega sa sigurnošću utvrditi plovi li vjetrom s lijeve ili desne strane, mora se ukloniti s puta.
U svrhe ovoga članka, privjetrinom se smatra strana suprotna onoj na kojoj se nalazi glavno jedro, ili u slučaju broda s križnim jedrima, suprotna strana od one na kojoj se nalazi najveće letno jedro.

Evo još definicije riječi jedrenjak iz gornjeg pravilnika: Riječ «jedrenjak» označuje svaki brod koji se pokreće jedrima, uz uvjet da pogonski stroj, ako je na njemu instaliran, nije u upotrebi (članak 3. točka 3.).

Jedino su zaboravili pojasniti da se lijevom stranom smatra strana suprotna onoj na desnoj strani, a desnom se stranom smatra strana suprotna onoj na lijevoj strani. Čujem dobacivanje: ovaj je zastranio.

Bolje zastran nego nastran. Opet čujem nekoga dobacivati: izbaci slova 't'. Koja li ste vi publika!? Gdje li vas samo nađu?


Nastavak slijedi!

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju.