(Kako je žabar na brodu otkrio žabu zjevaču)
...................................................................................................
piše ŽELJKO STEPANIĆ

od 4. dijela crteži ZLATKO ODRČIĆ
...................................................................................................

Dio dvadesetprvi (20. srpanj 2002.)
Podrijetlo riječi PARANGAL

Dobili smo e-mail upit o podrijetlu riječi PARANGAL. Željko se, kao i uvijek, potrudio pronaći sve o toj riječi. Kako je odgovor vrlo iscrpan šteta da ga ne pročitaju i svi ostali čitaoci Morskog prasca
( nastavak ... )

Dio dvadeseti (11. ožujka 2002.)
Gusar il’ pirat, pitanje je sad

Pitate li prosječnog, nadprosječnog, podprosječnog ili bilo kakvog Hrvata hoćete, razliku između gusara i pirata teško da će vam itko od njih znati reći. Evo što Gradimir Radivojević kaže u svojoj knjizi “Morski razbojnici - pirati 20. stoljeća”: Ta dva pomorska termina nisu se jasno odvajala ni u ranijim razdobljima plovidbe na moru pa tako ni tijekom cijelog 20. stoljeća.
( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio devetnaesti (07. prosinca 2001.)
Mali od Suve Reke i suvog mora

Mali tj. mali mornarčić, mornarski šegrt, lima, vrzmao se po brodu puno prije 19. stoljeća. Na primjer, na svakom dubrovačkom brodu bio je veliki broj ovakve djece koja su obavljala razne brodske službe.
( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio osamnaesti (20. listopada 2001.)
Brzina broda u gropima

Da li znate razliku između čvora, gropa i uzla. Da? Ne? A? Za zagrijavanje evo najprije male štorije o mjernoj jedinici za brzinu broda.
( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio sedamnaesti (24. kolovoza 2001.)
Mornarčad starih jedrenjaka

Na starim jedrenjacima točno su se znale dužnosti pojedinih članova posade. U 'Slikama iz pomorskog života' Jurja Carića iz 1884. godine čitam:
( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio šesnaesti (20. srpnja 2001.)
Prva javna nautička škola na Jadranu

Narod je oduvijek bio vezan za razne javne ustanove npr. javna škola, javna kuhinja, javna kuća ... javna kuća ... javna kuća ... joj oprostite, malo sam se zanio. Misli same odlutale. Ta čovjek nije stijena. A gdje smo ono stali? Ah da, javna ku... ovaj, skuzate, kažin ... skuzate, škola.

( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio petnaesti (30. srpnja 2001.)
Uzbudljiv život galiota

Želite li provesti nezaboravan odmor na brodu tada je galija pravi izbor za vas. Prijavite se za galiota na nekoj galiji. Čovjek bi bio idiot propusti li biti galiot. To vam nije za žive ljude. Za ne bilivit. Vidjet ćete.

( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio četrnaesti (12. svibnja 2001.)
Gdje se skrio škrivan?

Bok morskobolesnici. Znam da ste teška srca napustili brodske uzde, a kako sam, ruku na srce, meka srca te nemam srca nastaviti dalje o konjskoj opremi, tako ću blaga srca nastaviti o ... Ma što ja tu vama k'o da niste hrabra srca. Jesmo li srčani morskobolesnici ili nismo? Za ovo što slijedi morate imati jako srce. Idemo mi dalje sa školovanjem. Pazite da vam srce ne otkaže.

( nastavak ... )

sponzor: ECOS trgovina d.o.o. (Ariston, LG)

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio trinaesti (02. travnja 2001.)
Uzde svuda, a konja ni za medičinu

Na početku kraja ove iznimno uzbudljivo neuzbudljive priče o uzdi navodim iznimno kratko pojašnjenje iz iznimnog Pomorskog rječnika Radovana Vidovića iz iznimne 1984. godine: 'uzda f. – “mura” ' (str. 481). I to je to. Ne može kraće da i hoćeš. Iznimno!

( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio dvanaesti (15. ožujka 2001.)
Uzde svuda, a konja ni za medičinu

Nastavljam s uzdama. U Pomorskom leksikonu, tiskanom prije desetak godina, čitam natuknicu ‘oglav ili uzda’ koja kaže: ‘uže ili koloturje (koloturnik) kojim se priteže i pridržava donji prednji rogalj jedra (oglavni rogalj)

( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio jedanaesti (23. veljače 2001.)
Misteriozna konjska oprema na brodu

Ima jedna misterija koja mi ne da mira. Koga god pitah nitko odgovora ne znade. Niti mali Stipica, niti mali Ivica ne mogu raspetljat tu misteriju. Boli glava!

( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio deseti (06. veljače 2001.)
Krhko je mornarevo znanje

Da vam slikovito pokažem kako je krhko mornarevo znanje o pomorskom nazivlju navest ću vam svega nekoliko rečenica iz knjige ‘Brodovi i njihovi putevi’ koju je u prvoj polovici prošlog stoljeća ( mislim na dvadeseto) napisao američki autor Hendrik Willem van Loon, a u nas je prevedena prije Drugog svjetskog rata (koji je također bio negdje tamo oko polovice prošlog stoljeća), točnije 1937. godine (mislim na prijevod a ne na rat).

( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio deveti (21. siječnja 2001)
Kormilar i kormilarica, mornar i mornarica

Ako ženskog kormilara nazovemo kormilaricom, da li tada ženskog mornara možemo nazvati mornaricom, ha?

Prije kakvog takvog odgovora zadržat ću se na trenutak na muškom mornaru. Možda vam malo izgleda čudno ali naša riječ mornar nije slavenskoga već latinskoga porijekla. Naime, od slavenske riječi more ne može se po slavenskoj tvorbi riječi stvoriti mornar već samo pomorac - riječ (mislim na potonju) koju su rabili još stari dubrovački pisci npr. Ivan Gundulić.

( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio osmi (6. siječnja 2001)
Čuvaj se senjskog pera

Nedavno mi barba Žabko, znate, onaj dobri duščić, besjedio o prvom popisu i tumačenju pomorskih izraza u Hrvata. Kako on reče meni tako ja vama. Bijaše to krajem 17. stoljeća.

Joj, pa da, pa tko još ne zna Senjanina Pavla Rittera Vitezovića. Je, je, ja san iša š njin u školu - doda jedna šempija i osta živa. Da ne bi ovakvih ispada bilo više podastirem pokoje slovo o spomenutom vitezu jadranske ravni koji je marljivo bilježio hrvatske riječi, a među njima i pomorske termine svoga doba.

( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio sedmi (21. prosinca 2000)
Nema baštuna bez bumpreša

Nedavno vam obećah jednu zanimljivu štoriju o prednjem jedru. Što rekoh ne porekoh, ča čakulah ne počakulah, kaj rekel ne porekel. Da bi reč rekel.

Dakle, današnje prednje jedro koje neki zovu flok, a neki prečka nekada je bilo dobrano izvučeno ispred pramca pomoću oblice koju zvahu kosnik (zapravo, ništa drugo do li kosi jarbol) oli bumpreš. Znao se tu naći i njegov (kosnikov oli bumprešov) nastavak kojeg zvahu prikosnik oli baštun.

( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio šesti (2. prosinca 2000)
Suhozemac tješi mokrozemca

Znam da će misao koja sljedi ranit, ili barem dirnut dušu svakog ki voli more. Uh, ča je život.

Naš poznati stručnjak Petar Šimunović u svojoj knjizi Istočnojadranska toponimija, Split, 1986. zaključuje: "Ni hrvatska toponimija ni zemljopisna nomenklatura ne mogu potvrditi da su Hrvati posve ovladali morem i da su za sve potrebe u vezi s geomorfonimima, pomorstvom, ribarstvom, brodarstvom brodogradnjom - življenjem na moru i od mora - iznašli jezične ekvivalentne izraze i stvorili potpuni i potpuno svoju talasonimijsku terminologiju."

( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio peti (19. studenog 2000)
Marendu pojela banda

Onog gazdu na brodu zovu barba ili baraba, uvijek ih miješam. E, da ne pogriješim, zamolim tako ja njih obojicu da se ukrcam na brod.

Pssst. Ono o neobično umiljatom zelenoplavom duščiću koji voli da ga se škaklja po trbuščiću neka bude još malo naša mala tajna, važi?

( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio četvrti (15. kolovoz 2000)
Nostra madre lingua Croata

Skoknem ja malo do gospara u Dubrovnik da ih oslušnem. Zapne mi za uho (ovome stalno nešto upada i zapinje - čujem netko šapće u parteru) njihova ćakula:

Mi smo se ovđe inkontrali da prodiskutamo pitanje nostra madre lingua Croata.

( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio treći (28. srpnja 2000)
Nima Splita do Zagreba, joj, oprostite, do Splita

Obećah vam još pokoji stih vrlog Hektorovića. Ne mogah odoljeti a da vam ne zucnem one o Splitu. Važna napomena: stihovi bijahu pisani prije otprilike 444 godina (da, dobro ste pročitali) i svaka sličnost s današnjim Splitom može bit slučajna.

( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju

Dio drugi (1. lipnja 2000)
Ništa drugo do li mali zaliv velikog mora

Ja se raspričah o dijelovima brodice, a ne spomenuh more po kojem jedrim. Pogledajmo što će Skok o tome moru. Ponajprije, on nas pita da li znamo kako naši stari zvaše ovo more koje u stvari nije drugo do li zaliv Mediterana. 

( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju.

Dio prvi (1. svibnja 2000)
Kako je počelo

Jednoga dana, šećući zagrebačkim ulicama, pade mi na um "morska" ideja. Odlučih, ničim izazvan i ne svojom krivicom, otisnuti se na more. I to ne bilo kako već jedrima.

( nastavak ... )

Tekstualni oblik prilagođen tiskanju.