Porer |
Na nekim je otocima jednim dijelom to već napravljeno, a ponešto se obično ostavlja brižnim pripremama za narednu turističku sezonu. Međutim, preostali dio godine, kad ljetna živost na Jadranu postupno splasne, snalažljivi otočani još uvijek mogu, kako se to u šali kaže, umočiti nožni palac u more i odjednom biti u vezi s cijelim svijetom.
U posljednje vrijeme, nakon povezivanja cjelokupne otočke ogrlice svjetlosnom tehnologijom (optički kabeli), oživjela je i “virtualna” slika tog našeg manje-više izoliranog svijeta. Vrijedni otočki težaci i ribari dotad su se uglavnom bavili tradicionalnim vinogradarstvom, maslinarstvom i uzgojem lavande, te vađenjem spužvi i koralja iz začaranih morskih dubina ili “ribanjem i ribarskim prigovaranjem”.
Zahvaljujući
Hrvatskom Telekomu opća informatizacija i
Veli Rat |
kompjutorizacija danas se prešutno udomaćila u mnogim otočkim institucijama, uključiv prvu Internet-kliniku na otoku Cresu. Učestalom razmjenom dragocjenih e-mail poruka iz nekog otočkog ureda, ili prisne dnevne sobe s preostalim dijelom svijeta, te surfanjem s blagim potiskom maestrala u krmu po
HThinetu, ostvarena je nevjerojatna planetarna telekomunikacija. Ukratko,
Hrvatski Telekom je postao misao otoka.
Ta pomorska orijentacija našeg jedinog kompletnog davatelja svih telekomunikacijskih usluga sama je po sebi razumljiva. Zasniva se na vrlo suvremenoj infrastrukturi na moru, pod morem, na otocima i u zraku.
Dobra stara izreka da na mlađima svijet ostaje (ukoliko ih oni na nešto manjim otocima listom ne napuste) potkrijepljena je još jednim hvalevrijednim gestom
Hrvatskog Telekoma. S Ministarstvom prosvjete i športa sklopljen je ugovor o spajanju osnovnih i srednjih
Palagruža |
škola u Hrvatskoj na
HThinet uz zanemarivu naknadu za sve škole, inače u kroničnoj besparici. Spomenimo i to da im je poklonjeno preko tisuću novih računala za poboljšanje nastave, pogotovo u polupraznim otočkim učionicama. Naime, prošle godine se na otoku Istu u prvi razred upisao samo jedan učenik, koji nije više “Pale sam na svijetu”!
Osim toga, prelijepa hrvatska obala Jadrana ukrašena je kamenim zdanjima najmanje stotinjak istaknutih svjetionika (ako ne računamo na manja obalna i lučka svjetla poput onog na opjevanoj dubrovačkoj Porporeli). Bajne lanterne Savudrija, Sveti Ivan na pučini, Porer, Veli Rat, Blitvenica, Mulo i Sveti Andrija, da spomenemo samo neke, svojim jarkim blijeskom usred mrkle noći omogućuju pomorcima nesmetanu plovidbu po najopasnijim primorskim zakutcima između tolikog broja otočića, hridi i grebena.
U posljednje vrijeme sva ta signalna svjetla su uglavnom automatizirana, pogotovo ona na pučinskim otocima Lastovu i Palagruži. U nekadašnje prisne domove svjetioničara i njihovih samozatajnih obitelji zakoračio je s posebnim oduševljenjem osebujni elitni turizam, jedinstven u Europi. Sada su to tako reći luksuzni hotelski apartmani s najmanje tri zvjezdice i s idealnim pogledom na more posvuda unaokolo. Opremljeni su svakojakim kućnim potrepštinama i najsuvremenijim oblicima komunikacije. Ukoliko bi unatoč tome svejedno došlo do kratkotrajnog prekida na vezama - ponekom dobrovoljnom Robinzonu ostavlja se na volju da se eventualno odluči za nešto romantičnije pismo u boci ili zaborav...
Sušac | 
Sv.Andrija |
Hrvatski Telekom je nedavno potpisao ugovor o poslovnoj suradnji i sa splitskim Plovputom, tvrtkom za održavanje plovnih putova, kojemu ti živopisni svjetionici pripadaju. Time će se pridonijeti njihovoj temeljitoj obnovi, imajući na umu zaštitu netaknutog otočkog okoliša kao i njegovanje višestoljetne pomorske i kulturne baštine.
Posvetivši se u potpunosti brizi za korisnike na krstarenju u Kornatima -
Hrvatski Telekom je na Dugom otoku i na otoku Žutu postavio posebne ekološke bazne stanice, koje se napajaju solarnom energijom. Mnogobrojni nautičari, pristigli sa svih strana do te okamenjene otočke simfonije - sada su u svakom trenutku i u najskrovitijem zakutku sretno povezani u globalnu GSM mrežu, koja im - bezbrižni ladanjski - život znači...
etko je rekao da su otoci dijelovi kopna okruženi sa svih strana morem i bodulskim ćakulama. Većina kontinentalaca ima najneobičnije predodžbe o njima. Svojom iskonskom ljepotom otoci ponekad mogu pobuditi stanovit poetski ugođaj, jer za većinu ljudi ostaju “udaljeni i tajanstveni poput zvijezda na nebu”, kako je zapisao Joseph Conrad. Nasuprot tome i sasvim neznatna udaljenost nekog otoka od čvrstog kopna izaziva tjeskobni osjećaj izoliranosti u svakodnevnom životu otočana.
Glavni i odgovorni urednik: 