Eseji o regatama: IMS - INTERNATIONAL MEASUREMENT SYSTEM

Autor MP

Petak, 20 Lipanj 2003 01:15


	IMS - INTERNATIONAL MEASUREMENT SYSTEM Gledajući neku regatu krstaša promatrači najšešće zapaze šarolikost jedara, ali i dizajna, tipova i opreme jedrilica, te se nameće pitanje kako se jedna mala obiteljska 9-metarska jedrilica može natjecati s regatnim strojem duljine od oko 15 i više metara, čija površina jedara napravi pravu pomrčinu sunca prolazeći pored nje. Očito je da će zadani kurs veća jedrilica odjedriti brže, te je potrebno ustanoviti posebna pravila igre, koja će manjoj jedrilici dati mogućnost da pobijedi veliku. Zbog toga se regate krstaša boduju prema tzv. korigiranom vremenu koje je rezultat matematičke formule kojom se korigira realno jedreno vrijeme prema razvrstanju jedrilice. Sustav razvrstanja vječita je tema me\|u jedriličarima. Onima koji gube najčešći je razlogom njihovog lošeg plasmana, dok je onim drugima baš taj sustav upravo najbolji. Na sustav razvrstanja najčešće utječu za brzinu jedrilice pozitivne (duljina vodne linije, površina jedara) i negativne (širina, istisnina, oplakivana površina) značajke. Odrediti kako koja od navedenih veličina uz niz ostalih, utječu na brzinu jedrilice problem je koji se pokušava riješiti već više od 100 godina. Naime, prvi sustav razvrstanja primjenjivao se u Engleskoj još 1881., te je kroz protekle godine ustanovljeno mnoštvo sustava od kojih su najpoznatiji International Offshore Rule (IOR), Dansk Handicap, PHRF (Novi Zeland), Channel Handicap System (CHS) koji je kasnije postao IRC - IRM. Ipak, od svih se izdvajaju tri čarobna slova IMS kao kratica od International Measurement System ili Međunardodni sustav premjaravanja koji je zahvaljujući razvoju znanosti i tehnologije došao najbliže rješenju prije navedenog problema, postavljajući sasvim nove osnove premjeravanja jedrilica i računanja korigiranih vremena. Da bi se objasnile prednosti IMS-a, potrebno je sagledati nedostatke ostalih sustava razvrstanja kod kojih se korigirano vrijeme najšešće određuje prema formuli: Korigirano vrijeme = Jedreno vrijeme - duljina rute x kompenzacija Kompenzacija je vrijednost izražena u sekundama po nautičkoj milji (s/NM) koja se dobije prema sustavu razvrstanja, a s većom ili manjom točnošću odre\|uje utjecaj raznih veličina na brzinu jedrilice. O tome kolika je točnost pojedinog sustava razvrstanja mogle bi se napisati knjige, ali time ne bi rješili glavnu zamku koju nam postavlja gornja formula. Pojednostavljeno rečeno, prema toj formuli veća jedrilica daje "fore" manjoj jedrilici. Uzmimo na primjer jedrilicu A koja ima kompenzaiciju od 200 s/NM i jedrilicu B koja ima kompenzaciju od 300 s/NM. U tom slučaju, jedrilica A daje prednost jedrilici B od 100 s/NM, što uz duljinu rute od npr. 20 NM iznosi 2000 s/NM ili točno 33 minute i 20 sekundi. To znači da }e jedrilica B, ako stgine na cilj točno 33 minute i 20 sekundi nakon jedrilice A biti izjednačena u korigiranom vremenu s jedrilicom A. Ukoliko stigne prije tog vremena, ona je pobijedila, a nakon tog vremena je izgubila. Međutim tih 33 minute i 20 sekundi granica je kod vjetra od 2, ali i kod vjetra od 6 ili 8 bofora, a duljina rute je uvijek ista. I tu dolazimo do IMS-a, sustava premjeravanja i računanja korigiranih vremena koji ne uspoređuje jedrilice, kao što je prije opisano, već sposobnost jedriličara, zbog kojih se regate i održavaju. IMS temeljem matematičkog modela i velikog broja izmjera jedrilice, uključujući linije trupa, računa teoretsko vrijeme potrebno jedrilici da odjedri zadani kurs. Jedrilica će postići utoliko bolje korigirano vrijeme ukoliko se njezin kormilar i posada približe tom vremenu, odnosno koliko iskoriste mogućnosti svoje jedrilice. Drugim rječima, jedriličari jedre najbolje što mogu, a ne "hvataju" neko korigirano vrijeme drugih jedrilica. Time se donekle mijenja i regatna taktika, budući da jednoj jedrilici sada nije cilj "pokrivati" direktnog konkurenta, jer time izabire dulji put od onog kojim bi teoretski mogla najbrže odjedriti zadani kurs. Također ne isplati se tržaiti "rupe" u pravilima prilagođavajući jedrilicu, odnosno neke njezine veličine pobolj{anju razvrstanja. Koliko se god jedrilica i njene mogućnosti poboljšaju toliko će i njena posada morati uspješnije jedriti. Niti jedan sustav razvrstanja do IMS-a nije uzimao u obzir da neke jedrilice jedre bolje u vjetar, dok neke npr. jednostavno "lete" sa spinakerom. Kompenzacija po IMS-u je zapravo skup kompenzacija za različite uvjete: jačina vjetra od 6, 8, 10, 12, 14, 16 i 20 čvorova, te smjera pravog vjetra od najmanjeg mogućeg kuta prema vjetru, te 52, 60, 75, 90, 110, 120, 135, 150 i 180 stupnjeva u odnosu na smjer vjetra. Prema tim podacima može se odrediti tzv. polarni dijagram koji pokazuje brzine jedrilice u ovisnosti o smjeru i jačini vjetra. To daje mogu}nost jedriličarima da trenirajući uspoređuju brzinu svoje jedrilice s prognoziranim brzinama iz svjedodžbe razvrstanja davajući im mogućnost uvježbavanja trimovanja svoje jedrilice kako bi se postigla najveća moguća brzina u određenim uvjetima. Program za računalo kojime se određuje polarni dijagram satoji se od dva dijela: LPP (Lines procesing program - program za obradu brodske forme) i VPP (Velocity prediction program - program za prognozu brzine). LPP izračunava hidrostatske podatke kao što su između ostalih, oplakivana površina, istisnina i stabilitet za različite kutove nagiba. To su neophodni ulazni za program VPP koji je računalna simulacija modela jedrilice, bazirana na ispitivanjima trupova jedrilica u hidrodinamičkim bazenima, jedara u aerodinamičkim tunelima te mjerenja na pravim jedrilicama. Proračunava se otpor trupa na natjecateljskom trimu s ukupnom težinom posade i opreme na jedrilici, za različite kutove nagiba i jačina vjetra. Proračunavaju se i sile u jedrilju koje pogone i nagibaju jedrilicu za sve moguće kombinacije jedrilja uz odabir optimalnog u pojedinim slučajevima. Time se dobiva teoretska brzina jedrilice za određene uvjete regatnog kursa. Svjedodžba IMS razvrstanja ima veliki broj podataka, koji daju više mogućnosti izračunavanja korigiranih vremena među kojima je i najjednostavnije s jednom kompenzacijom u s/NM, ali dobivenom uz sofisticiraniji način mjerenja jedrilica i znanstveniji pristup prognozi brzine. Jedinstvena osobina IMS-a, koja ga čini u osnovi različitim od ostalih sustava razvrstanja je mogućnost davanja različitih kompenzacija u pojedinim jedrenjima ovisno o vremenskim prilikama i predviđenom kursu. Time se uzima u obzir da je teška jedrilica s manjom površinom jedrilja spora kod slabog vjetra, ali je zato brža pri jakom vjetru. Jedrilice s dubokom kobilicom su vrlo brze u jedrenju uz vjetar, kao i lakše jedrilice s manjom kobilicom u jedrenju niz vjetar. Da bi se IMS mogao koristiti u svom punom obimu neophodno je osobno računalo. Naravno da je moguće bodovati IMS regatu i bez računala, ali se tada ne mogu iskoristiti sve mogućnosti IMS-a. IMS najviše dolazi do izražaja kod kursova oko oznaka pri čemu je potrebno definirati kurs sa samo tri podatka: kompasnim smjerom i duljjinom stranice kursa između dvije oznake i smjerom vjetra na toj stranici kursa. Regate prema IMS-u mogu se bodovati na dva načina: s poznatom brzinom vjetra i bodovanjem prema krivulji mogućnosti uz određivanje prosječne brizne vjetra. Bodovanje s poznatom brzinom vjetra koristi se kada se brzina vjetra na pojedinoj regati može odrediti s dovoljnom točnošću, a jedini uvjet je da je ta brzina stalna tijekom cijele regate i na cijelom regatnom području. Svjedodžba IMS razvrstanja sadrži popis prognoze brzine za određene brzine vjetra, te se uz poznatu brzinu vjetra može koristiti točno određena vremenska kompenzacija. Ova metoda je nepouzdana u mnogim slučajevima, osobito kada se mijenja brzina vjetra na određenom području. Ipak, najbolji način uporabe IMS-a je bodovanje prema krivulji mogu}nosti (Performance Curve Scoring - PCS). Ovaj način čini suvišnim obvezu predviđanja brzine vjetra, a koristi sve raspoložive podatke o mogu}nostima jedrilice u ovisnosti o jačini i smjeru vjetra na zadanom kursu. Za bilo koji tip kursa koji odredi regatni odbor, računalo izračunava krivulje za sve jedrilice koje predstavljaju optimalne mogućnosti u ovisnosti o brzini vjetra (slika 1). Svaka jedrilica ima različitu krivulji za svaki kurs koji se jedri. Vertikalna os predstavlja brzinu postignutu tijekom jedrenja izraženu u s/NM. Horizontalna os predstavlja brzinu vjetra u čvorovima. Kada je poznato vrijeme ulaska u cilj jedrilice njezino jedreno vrijeme podijeli se duljinom rute, te se tako dobije prosječna brzina u s/NM. Tako dobivenoj brzini prema krivulji mogu}nosti odgovara određena brzina vjetra. Tako dobivna brzina vjetra naziva se "izvedeni vjetar". To znači da je jedrilica odjedrila kurs kao da je jedrila u uvjetima tog vjetra. Što brže jedrilica odjedri svoj kurs to će "izvedeni vjetar" biti veći, a to je ujedno i mjerilo upsješnosti jedrilice. Ipak rezultati se objavljuju i u prikladnijem obliku korigiranih vremena usporedbom izvedenog vjetra s krivuljom mogućnosti "početne jedrilice". Kao "početna jedrilica" naječešće se koristi najveća jedrilica u floti. IMS sustav razvrstanja, kao ni jedan drugi nije savršen, ali je uspio iskoristiti znanost i tehnologiju u službi sporta i pravednog natjecanja jedrilica različitih karakteristika davajući mogućnost jedriličarima da iskažu svoje sposobnosti. Broj i kvaliteta jedrilica na IMS svjetskim i europskim prvenstvima zadnjih godina to potvrđuje, a sama činjenica da Međunaordni jedriličarski savez (ISAF) priznaje jedino IMS kao sustav razvrstanja za svjetska prvenstva dovoljno govori o tome. Najava Europskog IMS prvenstva Oglas regate