Reakcije čitalaca na tekst

Autor MP

Subota, 21 Srpanj 2001 22:50


NA INFOTEKU	20. VII 2001. SIDRARINE, BOVARINE, MULARINE I OSTALO - reakcije čitalaca "Morskog prasca" Osnovni tekst

	Kao što smo i pretpostavljali, naš članak je izazvao brojne rekcije. Primili smo mnoštvo e-mailova koje vam na ovoj stranici dajemo na uvid. Razmišljanja su trezvena, iskustva različita. U međuvremenu mene je put ponovo naveo u već spominjanu uvalu Krijal ispred Premude. Sidrarine i mularine se i dalje uredno naplaćuju, a kako bi se pobrinuli da se da svi plate u akciju naplate ide jedan od najsnažnijih muškaraca Premude koji jedva stane u naplačivački gliser. Zažmiriti će vam na broj osoba na brodu za koje se plaća boravišna pristojba, ali na sidrarinu i mularinu neće. To je i razumljivo. Veliki dio novca od boravišne pristojbe (koja bi se jedina trebala naplaćivati) ide sa otoka, za razliku od naplate sidrenja koja u većem dijelu ostaje na otoku. Vidjevši kako se na otoku živi, nameće vam se misao da je možda u redu što se od nautičara, koji zadju u ovaj kraj uzme pokoja kuna. Na koncu možda bi se svi s tim i složili uz jedan veliki ali, ali kada bi vidjeli da se od tog nameta bilo što pozitivno (za nautičare) na otoku događa. U Krijalu sam bio prije dvije godine, a pomaka od tada nisam zamjetio. Broj plutača je više, manje isti (valjda ih limitira koncesija), unutar luke nema muringa, a ne daj Bože da je na mulo dovedena struja. Odlagalište smeća uvijek isto, usred luke, neograđeno, gomila se već počela formirati. Od mještana smo čuli da naš veliki naplačivač tvrdi kako smeće nije u njegovoj nadležnosti. Njegovo je samo naplatiti plavo more i čisti Premudski zrak. Na Premudi se skupilo zanimljivo društvo od kojih su neki i profesionalno vezani s nautičkim poslom, a bilo je i pravnika. Svi smo se složili da bi se i složili s naplaćivanjem zraka i mora (čitaj sidrarine i mularine) ako bi rezultati bili vidljivi. Ovako nam se čini da od naplate imaju korist samo oni na koga je koncesija prebačena. Pravnici misle da bi se sa pravničke točke gledanja trebalo postaviti pitanje pravne utemeljenosti odluke o naplaćivanju golog sidrenja onome tko je Pomorski zakon i donio. Formalno pravno bi namet trebalo platiti ali uz to djelovati paralelno pa čak i sa tužbom o ustavnosti ovakvih odluka Županijskih skupština. Očito se to ne da nikome, a naša gora od Premuđanina uredno inkasira danak svaki dan i kuka kako je ove godine sezona slaba. Jedan od naših čitalaca je u svom mailu (vidi ispod) predložio organizirano djelovanje nautičara preko udruge koja bi štitila prava nautičara. Ideja nije loša i na njoj bi svakako trebalo poraditi. Možda preko udruge vlasnika krstaša. REAKCIJE ČITALACA Svaka Vam čast na ovome tekstu!! I bilo bi vrijeme da se otvori neka veća diskusija na ovu temu jer, kako je krenulo, više ni disati nećemo moći zato jer su neki ljenjivci shvatili da bi mogli zaraditi na nečijoj naivnosti. Siniša poslano: 10. VII 2001. Dobro jutro, prascici :-)! U pravu ste, uglavnom... Naplata u Panteri pocela je davno prije te dvije godine, cini mi se, jos pocetkom '90-tih. Kao veloratski mulac na ferijama, ponekad sam popodne isao u obilazak sa prijateljem koji je za, cini mi se, Mjesnu zajednicu provodio naplatu, i u nedostatku tumacenja koncesije, naplacivao se svaki vez, sidrenje, bove, vez na divlju obalu itd. Za obici cijelu valu, trebalo nam je par sati, svakodnevno smo imali pun kaic smeca, a ujutro smo onima koji su to htjeli donosili kante vode iz seoske gusterne. Dozivljaji s nauticarima bili su nam vrlo pozitivni. Ako netko bas nije htio platiti, a sto se moze! Danas kad sam i sam vlasnik (hm) jedrilice, a i citajuci ova pravna tumacenja, mislim da ste za sidrenje u pravu, ali da se odvoz smeca i eventualno opskrba vodom moze naplacivati (pravnici neka rijese kako). Naravno, ne po duzini broda. Jadranom plutaju bezbrojne kese, pet boce, limenke, na divljim plazama i obalama moze se vidjeti svasta. 100 lucica? Jedna nula manje bila bi OK, ali ovako se zaista vise nigdje nece moci sidriti u divljini. Budu li nam sve vale dobile "gradele", ni kornatske razglednice vise nece djelovati tako idilicno! Predlazem da na glavnu web stranicu stavite ZA-PROTIV anketu o tom pitanju. Dobar vjetar, Miso poslano: 10. VII 2001. Postovana gospodo iz Morskog prasca! Neobicno mi je drago da je netko napokon, u ime nauticara dignuo glas protiv nerazumnog naplacivanja svega i svacega od nauticara koji plove nasim lijepim morem. Nauticar sam i jedrim vec 25 godina, sto po nasem a sto po stranim morima i mislim da imam pravo reci koju o temi koju ste naceli. Iz iskustva tvrdim, da ono sto lokalne vlasti na pojedinim lokacijama na Jadranu poduzimaju u svrhu naplacivanja kojekakovih nazovi usluga za nauticare, vise nema nikakvog smisla. Naplacivalo se i prije rata u nekim mjestima vezivanje na operativnu obalu, u neke mjesne lucice i sl, ali prava posast i otimacina je nastala prije par godina a u naplacivanju prednjaci Zadarsko Sibenska zupanija a sve pod parolom brige za cistocu mora i odbrane od sirenja opasne alge unesene iz Sredozemlja na sidrima brodova. Istina je posve drugacija. Postavljanje bova nije usljedilo zbog brige za nauticare, vec zbog naplacivanja boravisne takse, koju nikada ne bi mogli naplatiti da se ne vezete na bovu. Koliko je u skladu sa zakonom ubiranje boravisne takse nauticarima koji u svojim marinama ionako prilikom godisnjeg veza placaju pausalno boravisnu taksu, pokusao sam doznati na nekoliko mjerodavnih adresa, ali mi to nije poslo za rukom. Biti cu slobodan pa cu opisati u sto kracim crtama moje dogodovstine ( samo neke) u raznim sidristima i lukama. Slucaj 1. Brgulje otok Molat prije 4-5 godina, na sidru. Dobio sam uredno ispisan racun ( doduse bez pecata) na kojem je pisalo da su mi naplatili 2 pansiona za dvije osobe. Dan kasnije su mi naplatili na kopnu, iako sam bio usidren, za 10 lit. vode 23kn ( ok, to je otok prodali su mi vodu, i smiju je naplatiti koliko hoce, ali neka se bar zna u naprijed posto je i neka za to bude izdan racun, a sto ovaj puta nije bio slucaj). Slucaj 2. Otok Premuda prije 3 godine.Na sidru. Uz pokusaj naplate sidrenja, gospoda u camcu ujedno nude i prstace po 50 dem kg. Slucaj 3. Otok Kakan,na bovi.Zelim uredno platiti vez na bovi, ali covijek mi uporno gura fotokopirani racun koji ja ne zelim primiti. Nakon prijetnji svim i svacim ( a sam sam sa suprugom na brodu) ipak placam. Nekoliko sati prije toga na istom mjestu vidio sam kako su brod, koji je bio uredno vezan za bovu, bez da su bilo koga na brodu obavijestili, ronioci, koji su sa vlasnikom koncesije, nesto popravljali na sidrenim blokovima, jednostavno zajedno sa bovom odvezali po buri jacine 6 bf. Zamislite lice zapanjenog skipera kada je postao svjestan da nekontrolirano pluta zajedno sa plutacom koja je vezana na njegovu pramcu.Inace, vlasnik je bio sam sa dvoje male djece na brodu.Nitko se nije niti ispricao. Slucaj 4. Rogoznica prije 2 godine. Usidren sam uz obalu u NE dijelu Rogoznicke uvale, preko puta Frape uz trznicu.Dolaze dva djelatnika Frape (!) i naredjuju mi da se moram odsidriti, jer da je tu zabranjeno sidrenje. Na moj upit gdje je oznaka za zabranu sidrenja, pokazuju mi neki fotokopirani papir na kojem je obojan dio uvale gdje se ne smije sidriti.Pitam ih zasto to nije sluzbeno objavljeno u oglasima i na ostale propisane nacine,a kao odgovor dobivam prijetnje policijom u toku noci isl. Ne zelim se odsidriti i trazim da mi pozovu luckog kapetana koji jedini ( osim policije) ima pravo da mi zabrani sidrenje. Nakon toga su, opet uz prijetnje, otisli a meni su drugi dan u luckoj kapetaniji objasnili da to oni iz Frape rade zato da brodovi umjesto na sidru budu vezani u marini, jer im je inace marina poluprazna,a oni to sve rade u dogovoru i uz blagoslov luckog kapetana. Slucaj 5. Rogoznica, marina Frapa prije 5 godina. Pokvario se motor na jedrilici i sa dvoje male djece uplovljavamo na jedra uz mol u Frapu. Neljubazni cuvar grubim glasom nas tjera iz marine, jer smo domaci brod, a u marinu se smiju vezati samo stranci.( za ovo postoje 4 svjedoka koji su bili osim djece na istom brodu). I sada, treba li svemu ovome komentar?Mislim da ne.Protiv ovakvih postupaka se jednostavno treba boriti svim sredstvima.A mislim da ne bi bilo lose razmisliti i o tome da se osnuje neka udruga nauticara po uzoru na Hak kod automobilista, a koja bi stitila interese nauticara-rekreativaca i ostalih clanova koji vole more.Na taj nacin mogli bismo artikulirati nase potrebe, interese i iskustva, te ih organizirano iznositi pred tijela drzavne uprave u cilju boljitka svih nauticara. Mozda bi ekipa iz Morskog prasca mogla biti na celu jedne takve inicijative, buduci su celni ljudi Prasca vec naucili krociti putevima kojima jos nitko nije isao. Nadam se da nisam bio preopsiran, a ako jesam, molim za ispriku. Puno vas pozdravljam i zelim vam mirno more. Nenad iz Zagreba. poslano: 16. VII 2001. Poštovani pročitao sam tekst g. Stipaničeva, moram odmah napomenuti da se u potpunosti slažem sa njime, a iznijeti ću Vam i moja iskustva što se tiče te problematike. Upravo sam se vratio iz petnaestodnevnog skiperaja sa gostima, te sam usput i bio u spomenutom Krialu na Premudi. Tamo to izgleda ovako: ima oko dvadesetak bova i mala lučica u koju ne stane niti jedna barka veća od 8-9 metara (eventualno neki veći motornjak, jedrilica ne zbog gaza), i tamo naplaćuju vezanje, sidrenje i bovarinu i to prema nekoj odluci Zadarske županije iz '95 godine (imam još negdje prospekt koji uredno dobijete uz naplatu, svaka im čast, barem Vam daju neki prospekt iz kojega se vidi da se SVUGDJE u Zadarskoj županiji naplačuje sidrenje i vezivanje na bovu ili obalu, to je barem u redu sa njihove strane što Vam to daju, iz toga se barem vidi gdje sve to naplaćuju, a u prospektu su uredno navedene i cijene). Ono što me nervira naravno u toj i sličnim pričama je slijedeće: nemam ništa protiv da se naplačuje vezanje na bove, naravno, jer netko ih je postavio u more, ali me nervira da u takvom prospektu uredno piše da se vežete na vlastitu odgovornost i da oni ne odgovaraju za nastalu štetu (onda zašto naplaćuju vezivanje ako za ništa ne odgovaraju, čija je krivnja ako je bova dotrajala te se otrgne sa bloka ili slično ?) ali to je u našem mentalnom sklopu uobičajeno: nitko i za ništa ne odgovara. Drugo što me naročito nervira je naplata SIDRENJA a naročito opaska da je zabranjeno sidrenje u svim ostalim uvalama osim u onima u kojima se vrši naplata (po kojem to zakonu, molim Vas lijepo je to moguće ?) i još ono najgore od svega - cijena sidrenja i vezanja na bovu je ista ??? apsurd da ne može biti veći. Inače, gore kod nas na sjevernom jadranu je izgleda postalo uobičajeno da svugdje, ali baš svugdje naplaćuju vezivanje, i to se domišljaju na sve moguće načine kako to izvesti. Koliko mi je poznato, za sada je jedan od izuzetaka Ilovik, a nadam se da će tako i ostati, premda su mi nedavno u oštariji na Iloviku prićali domaći ljudu kako se i tamo vode ogorčene borbe tko će i kako naplačivati bovarenje i sidrenje u kanalu. I da završim, sve su te naplate debelo preskupe, a evo i mojjh zadnjih iskustava: za brod od 40 stopa sa 5 ljudi plaćali smo otprilike oko 120,00 kn po portima (Božava, Sali, Zlarin, Tribunj, .... gdje dobijete korpo-morto (ili vlastito sidro) te struju i vodu, te 250,00 kn (ACI Marina Skradin) ili 320,00 kn (Tankerkomerc Marina Zadar) gdje još dobijete i sanitarni čvor, a najveći apsurd od svega je naplata vezivanja u gradskoj luci u Malom Lošinju koja je iznosila (pazi sad) 170,00 kn BEZ VODE I STRUJE, pa sad mio recite tko je tu lud ? Srdačan pozdrav, mirno Vam more i ostanite i dalje tako dobri. Marijan poslano: 17. VII 2001. Pozdravljeni dozvolite mi, da kao jedrilicar, koji vec oko 20 godina jedri Jadranom iznesem neke svoje stavove oko delikatne teme. Kao prvo, iniciativa, da se u nekim uvalama postavi plutace, a uz to i odvozi smece, sama po sebi je pozitivna. I dok ce biti "bovarina" oko prihvatljivih 4kn po metru mislim, da ce je vecina rado prihvatiti. Naravno, uvijek ce se naci nekih koji ce se buniti. Prosle godine boravio sam u Zapuntelu ne Istu dva dana ne plotaci, pa i u nekih drugim uvalama zadarske zupanije i nisam imao vecih problema. Trebalo bi tu praksu prosiriti i na neka druga tipicne sidrista. Pozitivna strana nije samo u smecu, vec i u vezu, koji je sigurno bolji na korpomorteju od 700kg, nego na svom sidru. Razmisljao sam o tome prije mjesec dana, kad sam sidrio na Losinju, u uvali Krivice. U nedjelju na vecer oko 25 barki. Prije sam zalazak sunca se popnes na palubu i pogledas u more, kad ono vidis: smece, najlon vrecice, svasta ljudi bacaju u more. Kako god ne razumijes kako to netko moze, bilo bi bolje, da barem u takvim tipicnim tockama netko brine o cistoci. Naravno, da uz to i naplacuje nekakvu realnu bovarinu. Sasvim druga stvar je u divljim uvalama, koje je stvorila priroda vec tisucljecima ispred opcinskih birokrata i njihovih placenika i u kojim nema ni veza, ni boja, ni drugog. Radi se o tipicnom lopovluku, i tom slucaju naplacivaca valja pozdravit veslom ili slicnim predmetom. Sto se tice naplacivanja komunalnih vezova uz molove, istina je, da ti nista ne nude, ali i gradska ulica ti nista ne nudi, pa moras platiti parking. U tom slucaju vezarina nije tako nesmislena kao na sidru. Dok je u nekim razumnih okvirima, razumije se. Oko plovidbene dozvole za strance, ja kao stranac placam oko 800kn godisnje za brod od 8m. Smatram, da tim placam usluge, kao sto su svetijonici, oznake, besplatne vremenske prognoza na VHF radiju ... Neka bude. Narocito ako nivo infrastrukture usporedim sa Grckom, koja je sasvim na dnu nivoa usluga. A sa njima se i ne treba usporedjivati... Sto me vise zabrinjuje je novi zakon, koji regulira podrucje liste posade (crew liste). U borbi protiv crnih cartera, hrvatska je vlast pretpostavila da svaki vlasnik nemoze godisnje voziti na svome brodu vise od tri kombinacije posade. Ako jih vodi vise, zna se sta je (kako kaze birokratkinja na luckoj kapetaniji Mali Losinj) i za svakoga sledeceg mora platiti 400, 800, 1200 itd kuna. Ali ako se stvari uzimaju strogo po propisima, ja cu krenuti iz Pule put Zadra. Sa mnom Jure i Stef. To je crew lista broj 1. U Malom Losinju, pokupit cemo i Mariju, koja nije mogla ranije iz posla, pa je krenula iza nas. Ja, Jure, Stef i Marija: crew lista broj dva. U Zadru iskrcat ce se Jure, jer mora kuci, a ostali se vracamo. Ja, Jure i Marija: crew lista broj tri. S tim sam potrosio svoj bonus za ovu godinu, i mozem jedrit samo jos sa zenom i djetetom od dvije godine koji na zalost jos ne zna sta je skota, a kamoli da mi spusti spinaker kad vjetar pojaca. Odgovore na moje pitanje trazio sam vec u vise luckih kapetanija, ali nista konkretno mi nisu odgovorili. To je tema, koja bi mogla biti sledeca u diskusiji. Predlazem, da bi u Morskom Prasetu izrastao kutak pomoci nauticarima protiv raznih lokalnih kauboja i njihovog sikaniranja. Nesto slicno imaju Italijani, koji koriste kampere i neke lokalne vlasti onemogcavaju im nocenja po parkiralistima, ... Na nekom web pageu imaji uputstva, kako se od njih obraniti i na koje zakone se valja pozivati u sukobima za lokalnom policijom. Pozdrav Tomaz, Ljubljana poslano: 17. VII 2001. Pozdravljeni! Evo sa puno zanimanja sam pročitao članak g. Stipančeva, i moram reči da se sa njim duboko slažem. Ti zakoni i pogotovo to dogadžanje sa Yachting Worlda su mi poznati, ali čini mi se kao da nitkog ne brigaju. Dečki ljepo dolaze sa gumenjacima i muze turiste, te jim naplačuju zrak, vodu (morsku, naravno) i sve što se okolo nadže. A turisti? Neki ga hvale, drugi žale ... (kako kaže poznati pjevač) a ništa se ne dogadža; samo se svake godine naplačuje u još više uvalama, na još više mjesta a turisti ostaju krave muzare. Ali to nije ni poglavitni uzrok mojeg pisanja. U veči dio primjera naplačivanje se opravdava sa mogučnostjo oduzimanja smeča. A što onda? Prošle godine sam se sa ekipom vezao u Piškeri. Tamo sam sasvim slučajno posmatrao vrle mornare iz marine kako natovarajo smeče na neki splav i naravno mislio, da če ga odvesti na celinu. Ali pazi vraga, splav se je vratio (prazan naravno ) za nepunih 20 minuta (pa ako su ga vezali, isplovljavali&uplovljavali skupa oko 10 min; jim je ostalo za put samo oko 10 minuta. A to znači da su mrtvo hladno istresli smeče u more u oddaljenosti maksimalno jedne (1!!!) milje oko Piškere. Od tada više ne puštamo smeče drugdje nego na kontinentu, jer ono što je "bio-degradeable" to mogu u more baciti i ja; a ostalo nije tako veliko da ne bi moglo sačekat do kopog, zar ne? A što želim time reči? Posebno što se tiče "ekološkoo osveščenih zemalja" tu bi trebali najprvo počistit pred svojim pragom, a što se naplačivanja tiče, svi to znamo čemu služi. Evo, puno pozdravavam želi Kristian poslano: 19. VII 2001. Iskustva i komentari čitalaca vezani uz ovaj tekst - 2. dio Iskustva Davorina Marjanovića u Grčkoj Čekamo i dalje vaša iskustva i komentare u vezi ovog teksta. Naš e-mail je Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript . Izjasnite se i u našoj anketi na tu temu. Dosadašnje rezultate možete pročitati na našoj početnoj stranici.