| Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva |
 |
 |
 |
| Morski magazin - Vruće teme | |||
| Autor Darko Stipaničev | |||
| Ponedjeljak, 22 Studeni 2004 01:00 | |||
 Zora crvena kao ova Vukovarska na slici, Ali čitam ovih dana novine, i posebno tražim dio koji se odnosi na taj Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva koji se od 15 – 19. studenog 2004. održao u Zagrebu i Vukovaru. Otvaram Web stranice Slobodne Dalmacija od 17.studenog - http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041117/.
Udarne vijesti na naslovnici su: - 'Novigrad' vodi konvoj za izgon iz stranih luka - Dragun: Nisam zaražen HIV-om - 'Štern sada štiti Dragičevića, a optuživao ga je za kriminal' Čista crna kronika i to na naslovnici. O Kongresu se izvještava tek u rubrici Novosti, a kongres je sigurno bio događaj toga, događaj najznačajniji u Hrvatskoj. Novinarski tekst o Kongresu je posebna priča. M. Cvrtila piše rutinski, nezainteresirano i neinventivno, nabraja koji su političari Kongres otvorili i što su kazali. Usudio bih se kazati piše o potpuno nevažnim stvarima, istina vezanim uz Kongres, ali potpuno nebitnim za ono što Kongres predstavlja. Najgori od svega je naslov koji glasi: Počeo Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva i onda podnaslov: Sanader: Radman ima moju punu potporu. Opet potpuno nevažno. Uvijek se čudim kako novinari i urednici uspiju u cijelom događanju pronaći i istaknuti ono što je biti nevažno u cijelom događaju. Ali to je bio upravo i jedan od zaključaka Kongresa. Brojni govornici su isticali da mediji u Hrvatskoj, a posebno elektronički, ne pridaju dovoljnu pažnju obrazovanju i znanosti, ne pridaju dovoljnu pažnju onome što je temelj razvoja svake zemlje ukoliko ne želi, kako je istaknuo jedan od znanstvenika iz inozemstva, biti Mediteranska Jamajka – zemlja velebnih hotela iza kojih žive siromašno i neuko, neobrazovano stanovništvo. Brojni govornici su se okomili na direktora televizije Galića koji je nedavno izjavio da ukida redakciju za znanstveni program zato što narod hoće gledati sapunice, a ne emisije o znanosti. Možda Galić ima i pravo. Istina je da narod ne zanima znanost. Ministar znanosti Dragan Primorac, inicijator održavanja ovog kongresa, u svom je uvodnom predavanju među ostalom spomenuo poznati podatak koji često zaboravljamo: Samo 7% stanovništva Hrvatske ima visoko obrazovanja, a preko 25% nema završenu osnovnu školu. Naravno da takav sastav stanovništva radije gleda sapunicu, ali javna televizija ne bi smjela podilaziti gledaocima, ona bi među ostalim trebala djelovati prosvjetiteljski. Kako, evo jednog od konkretnih prijedloga: U udarnom terminu u nedjelju navečer u 20:00 umjesto Milijunaša prikazati dobro produciranu emisiju na temu znanosti i tehnologije, punu priloga, malih kvizova, razgovora, igara …Ako je to mogao napraviti RAI koji je državna televizija zemlje koja je na puno višoj tehnološkoj razini od nas, ili BBC, zašto ne bi napravio HTV ? Ali ostavimo Galića i HTV i vratimo se Kongresu. U jednoj od diskusija spomenuto je da bitnijeg napretka u tehnološkoj razini zemlje nema dok bar 15 % stanovništva nema visoko obrazovanja. Problem je u tome što proces obrazovanja ima dugu vremensku konstantu. Što sada započnemo na području visokog obrazovanja, prve rezultate možemo imati tek za 5 – 6 godina, a što sada započnemo na području srednjeg obrazovanja sveukupne rezultate možemo vidjeti tek nakon 9 – 10 godina. To je i razlog zašto se političari ne vole ulagati u obrazovanje. Efekti su vidljivi daleko nakon završetka njihovog mandat od 4 godine, pa ne mogu tim rezultatima mahati prije slijedećih izbora. Sa cestama, POS-om ili sličnim projektima je druga stvar. Uvijek bar dio bude gotov unutar 4 godine, pa se onda lijepo mogu slikati pri rezanju vrpce i hvaliti na sva usta što su napravili u svom mandatu. Na Kongresu se naravno govorilo i o prijedlogu budžeta za slijedeću godinu. Povećanje od 4,3 % za obrazovanje i znanost je smiješno i naravno da neće ništa pomaknuti sa svog mjesta. To je čak i manje od postotka ukupnog rasta budžeta za 2005. koji ukupno raste oko 5%, a i inflacija je veća od 5%. Ministar Primorac se trudi, ali očito postoje prefriganiji lisci koji uspiju zvuči više love za svoja ministarstva. Znači realno opet zaostajemo. Jedno je govoriti o Hrvatskoj kao 'zemlji znanja', a drugo je stvarno Hrvatsku pomaknuti u tom smjeru. Bitniji pomak može biti tek podvostručene ili potrostručenje dijela koji se iz budžeta izdvaja za obrazovanje i znanost, a i tada se ne bismo izjednačili sa zemljama koje stvarno na znanju žive. A ne povećati dio izdvajanja za obrazovanje znanost za 4.3% u odnosu na ovu godinu. Izgleda da se neko debelo ruga i obrazovanju i znanosti, i Hrvatskoj kao zemlji znanja i zemlji temeljenoj na znanju. Svi skupa Vlada sa HTV-om i novinama pod ruku pa u kolo. Ionako je 25% građana Hrvatske na toj razini, polupismeno bez završene osnovne školu. Sudionici kongresa su sve to isticali. Diskusije su bile posebno žive, a kako i ne bi kada se na jednom mjestu skupilo više od 400 znanstvenika, više od 400 doktora znanosti svih znanstvenih područja (prirodne znanosti, tehničke znanosti, biomedicina i zdravstvo, društvene znanosti, humanističke znanosti i biotehničke znanosti), od kojih je bilo više od 150 znanstvenika koji žive i rade izvan Hrvatske u 17 država svijeta. Inače ovaj model čvršćeg povezivanja znanstvene dijaspore nije novi. Već su ga koristile i Indija i Izrael i od njega imale velike koristi. Ali oni su imali i vlade u kojima svi ministri to razumjeli, a ne samo, kao kod nas, da to razumije jedino ministar znanosti i obrazovanja koji je ove aktivnosti pokrenuo. Imali su cijelu Vladu koja je bila svjesna da bez obrazovane nacije nema napretka. A koliko je toga svjesna naša Vlada ? Po prijedlogu državnog proračuna možemo zaključiti upravo suprotno. Međutim niti ona prethodna nije bila bolja. Dapače bila je gora, pa se čovjek pita da li su svi političari, bez obzira na stranke (čast izuzecima kao što je na primjer dr. Tonči Tadić), u nekakvoj zavjeri, u spletu s multinacionalnim kompanijama koji Hrvatsku hoće primitivnu i neobrazovanu. Po prijedlogu proračuna izgleda da niti utjecaj ministra znanosti i obrazovanja na Vladu nije baš najveći. Kako ja na to ne mogu direktno utjecati, vratimo se radije ponovo Kongresu. Atmosfera i u Zagrebu i u Vukovaru je bila izuzetno pozitivna. Diskutanti nisu samo kritizirali već su i predlagali konkretne mjere. Osnovni zaključci su bili formulirani u obliku Deklaracije koju su, uz ministra znanosti doc.Primorca, i potpredsjednika vlade prof.Hebranga potpisali i predsjednica rektorskog zbora prof.Kralik i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Moguš ali i 12 koordinatora pojedinih znanstvenih područja. Autor ovog prikaza je jedan od potpisnika ove deklaracije za područje tehničke znanosti. Deklaracija se podjednako obraća i institucijama Republike Hrvatske i znanstvenicima iz Hrvatske koji žive i rade u inozemstvu i znanstvenicima koji žive i rade u Hrvatskoj. Deklaraciji je više iznosila globalne, političke poruke i poglede, mogli bismo kazati i upozorenja da je krajnje vrijeme za Hrvatsku da napravi ozbiljan zaokret prema znanju i djelatnostima temeljenim na znanju. Za razliku od ovih općih stavova, konkretni prijedlozi su bili u zaključcima pojedinih znanstvenih područja. Na primjer u sekciji tehničkih znanosti, koju sam ja koordinirao, a koja obuhvaća - arhitekturu i urbanizam, - brodogradnju, - elektrotehniku, - geodeziju, - građevinarstvo, - grafičku tehnologiju, - kemijsko inženjerstvo, - metalurgiju, - računarstvo, - rudarstvo, naftu i geološko inženjerstvo, - strojarstvo, - tehnologiju prometa i transporta, - tekstilnu tehnologiju, - automatiku, - energetiku, - materijale, - organizaciju rada i proizvodnje, - tehničku mehanika i mehanika fluida, - termodinamiku i - zaštita okoliša istaknuto je prije svega koliki je značaj tehničkih znanosti na gospodarstvo i naš svakodnevni život. Bez stručnjaka iz područja tehničkih znanosti nema prosperiteta zemlje, a kako je globalni trend sve manji interes za studiranje tehničkih znanosti, nužno je pod hitno iznaći metode veće popularizacije upravo tih područja i poticanja mladih da više upisuju tehničke znanosti. Prijedlozi su bili brojni, a neki od njih su od poticanja upisa na tehničke fakultete selektivnim stipendijama, bolje tehničke opremljenosti i zastupljenosti tehničkih znanosti u srednjem obrazovanju, pa do uvođenja one znanstvene emisije u nedjelju navečer na HTV-u o kojoj sam prije govorio. A znanstvenici u dijaspori u svim aktivnostima nude svoju pomoć. Dogovorili smo se i da u slijedećoj godini dana osnovni zadaci u području tehnički znanosti trebaju biti: - Definiranje strateških prioriteta, te područja istraživanja i tehnologija, koje su od vitalnog značenja za sveobuhvatni razvoj gospodarstva i kvalitetu života u Hrvatskoj i temeljene na uravnoteženom razvoju hrvatskih vizija. - Intenzivan rad na unaprjeđenju sustava tehničkog obrazovanja, uključujući cjeloživotno obrazovanje. - Razrada sustava nagrađivanja znanstvenika koji potiče istraživačku izvrsnost. - Sustavno podupiranje integracije Hrvatske i hrvatske znanosti u EU, na način ”održive integracije”, uz postizavanje novih vrijednosti i očuvanje naše posebnosti i prednosti. Formiranje stručnih pregovaračkih timova sastavljene od znanstvenika iz zemlje i inozemstva, te uključivanje znanstvenike iz inozemstva kao mostove suradnje u zajedničkim projektima unutar EU-a. - Promicanje primijenjenih, multidisciplinarnih istraživanja, i omogućavanje učinkovite komercijalizacije znanstvenih rezultata u sustavnoj suradnji s gospodarstvom, posebice poticanjem tehnologijskih projekte, te stvaranja novih poduzeća temeljenih na znanju, inovativnim rješenjima i suvremenim tehnologijama. Kongres je bio samo početni impuls koji je povezao ljude koji imaju i znanje i volje sudjelovati u procesu promjene Hrvatske od zemlje trgovaca i trgovine do zemlje znanja i gospodarstva temeljenog na znanju. Pravi je rad tek ispred nas, a rezultati bi trebali biti vidljivi u slijedećoj godini. Naravno ukoliko sve to na odgovarajući način podrže i institucije Republike Hrvatske. Nadamo se da hoće. Neke korake već čine. Ali na žalost za sada samo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa koje je na primjer već iniciralo Web portal na kojem se mogu pronaći hrvatski znanstvenici u svijetu. Adresa mu je http://pohz.nsk.hr . Ministar je obećao još cijeli niz drugih poticajnih aktivnosti. Još samo da sve to shvati i Vlada i Sabor. Stvarno je krajnje vrijeme za ovakve pomake. Tko danas zaostane, zaostaje zauvijek, a mi zaostajemo, zaostajemo debelo. Stigli su nas svi koji su bili daleko iza nas i Češka i Slovačka, i Poljska i Mađarska i Rumunjska, a ako se ne maknemo stići će nas i Albanija. Ona je još jedina zemlja u Europi ima manje studenata na 1000 stanovnika od Hrvatske. Ukoliko se ne maknemo preuzeti ćemo zadnje mjesto. A najbitniji je korak u svemu tome da oni koji odlučuju shvate da je u njihovim rukama odgovornost za budućnost Hrvatske i da to na odgovarajući način pretoče u prijedlog državnog proračuna i poticajne mjere promjene Hrvatske u zemlju znanja. Dovoljno je da prate bar dio zaključaka Prvog kongresa hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva.
|
Glavni i odgovorni urednik: 