Kako prepoznati algu:
Caulerpa taxifolia je lijepa flourescentna zelena alga s prepoznatljivim
puzajućim stabalcem. Ime Caulerpa pripisuje se osebujnosti građe ove
alge. Na latinskom
caulos znači os, a
erpa dolazi od
glagola puzati. Stabalce može narasti preko 1 m u dužinu, a pričvršćeno
je za dno pomoću korijenčića. Iz stabalca rastu listići koji bočno
nose perca. Listići se snažno granaju i narastu 5 do 65 cm u dužinu, a
nalikuju listovima crnogoričnog stabla tise. Iz ove sličnosti je alga
dobila i drugi dio imena
taxifolia (taxus - tisa + folium - list).
Tropska je alga i stanište joj nije Mediteran. Slučajno je unešena u
more kod Monaca 1984. godine i naglo se proširila. Posjeduje jedinstvene
značajke: otpornost na hladnoću, veličinu, snažni razvoj, gustoću,
ekološko prevladavanje..., koji nikada prije nisu bile opažene u
tropskim poplacijama ove vrste niti kod bilo koje druge alge unešene u
Mediteran.
Naseljava sve stabilne podloge (kamen, pijesak, mulj, livade voge - kako
je narod zove morske trave) od 3 do 40 m dubine. Nađena je čak i na 99
metara dubine. Dobro se snalazi i u čistom moru i u onečišćenim
lukama, u zaštićenim uvalama i na hridinastim obalama izloženim
valovima.
Zimi se pritaji. 3 mjeseca može preživiti na temperaturi mora od 10
0C,
a kada temperatura mora pređe 15
0C, ponovo počne rasti.
Razarajući utjecaj Caulerpe taxifolie na podmorje
Potpuno devastirano podmorje |
Caulerpa taxifolia prekrije i uništi
sav živi svijet na području gdje se naseli |
Širenje se livada alge nastavlja iz godine u godinu prekrivajući sva
raspoloživa područja morskog dna. Malo po malo kaulerpa prevlada ili
istiskuje sve ostale alge, a utječe i na livade voge. Životinje su isto
izložene bitnim promjenama, naročito pričvršćene vrste ( koralji,spužve,itd.
) kao i slabo pokretne životinje (npr. morski ježinci).
Tom novom
prevladavajućom biljkom ne hrane se ni ribe niti morski beskralježnjaci.Kako
ne ulazi u prehrambene lance njezin je snažni ekološki utjecaj još
ozbiljniji. Na područjima koje je prekrila većom gustoćom tijekom dužeg
vremena smanjila se brojnost nekih riba. Ujedno su se počele osjećati
posljedice na ekonomiju i razne ljudske djelatnosti, posebno u priobalnom
ribolovu i ronjenju.
U napadnutim se područjima smanjuje biološka raznolikost, a šarolike i
raznovrsne sredozemne populacije zamjenjuju se jednoličnim fluorescentno
zelenim krajolikom livada alge Caulerpa taxifolija.
Rasprostranjenost
Caulerpa je prvi put unesena u Mediteran 1984. godine. Nakon toga
"zaražena" područja se samo povećavaju. Stopa rasta je
svugdje slična onoj zabilježenoj na prvom nalazištu: u Monacu je prvi
hektar zahvaćen tijekom 5 godina. Pri kraju 1997. naselja Caulerpe su se
protezala 10 km s obje strane područja gdje je prvi put zamjećena.
Unutar 100 km uzduž Azurne obale nalazi se 96% naseljenih površina.
Karta prikazuje rasprostranjenost do konca 1999. godine.
Rasprostranjenost Caulerpe krajem
1999. g. |
Na hrvatskom dijelu Jadrana za sada je pronađena u Malinskoj na otoku
Krku, u Barbatskom kanalu između otoka Rab i Dolin i u Starogradskom
zaljevu na Hvaru kod rta. Fortin.
Tijekom 2000. ribari su prijavili sumljivu algu i na južnoj strani otoka
Marinkovac na Paklinskim otocima kraj Hvara. Stručnjaci iz Oceanografskog instituta u Splitu su
ustanovili da se radi o Caulerpi racemosi koja joj je vrlo slična:
Caulerpa taxifolia | 
Caulerpa racemosa |
Iskorjenjivanje
Potpuno je iskorjenjivanje vrste Caulerpa taxifolija bilo je moguće
do 1991.godine, ali to nije učinjeno.Od kraja 1992. godine, površine
prekrivene algom toliko su se povećale, da se prema današnjim spoznajama
ne mogu potpuno odstraniti ni kemijskim niti fizičkim sredstvima ( ručnim
čupanjem, usisavanjem, solima, bakrom itd. ). Neke od tih tehnika se mogu koristiti za odstranjivanje malih odvojenih
naselja, koja su dovoljno daleko od gusto obraslih područja.
Obećavaju rezultati raznih bioloških studija, uključujući primjenu
nekih morskih puževa - golaća, koji se isključivo hrane kaulerpom.
Sva nalazišta Caulerpe u Jadranu su sanirana i alga je ručnim čupanjem
iskorjenjena. Posljednje je bilo na Paklinskim otocima krajem 2000. Odličnu
foto priču o toj akciji mošete pronaći na stranicama Oceanografskog
instituta u Splitu na adresi:
www.izor.hr/hr/lab/racemosa/racemosa_g.htm
Livade Caulerpe racemose
na Paklinskim otocima | 
Išćupana alga
|
Što napraviti ako naiđete na algu ? Smije li se dirati ? Smije
li se čupati ?
Sidrima i lancima plovila
Caulerpa se širi na velike
udaljenosti. |
Alga se može dirati bez opasnosti. Međutim prema zakonima i
pravilnicima prihvaćenim u Francuskoj i Španjolskoj, te od međunarodnih
organizacija, ne preporuča se sakupljanje, prodaja a pogotovo ne prenošenje
ove alge. Sakupljanje i iskorjenjivanje biljke je osjetljiv posao koji se
treba prepustiti stručnjacima samo uz ovlaštenje nadležnih
organa.
Najveća opasnost je nesvjesno širenje ove alge. Komadić alge može preživjeti više od tjedana bez vode na toplom i
vlažnom mjestu (spremišta sidra na plovilima, složena ribarska mreža,
ronilačka torba ili oprema. Jednom oslobođena u moru alga će se opet početi
razvijati.
Ako nismo svi jako pažljivi, niti jedno mjesto nije sigurno od onečišćenja.
Lako prenošenje ove alge od već napadnutih područja objašnjava
kako se ona proširila,'' prevaljujući '' ponekad udaljenosti od nekoliko
stotina kilometara.
Zato budite pažljivi i ako slučajno otkinete dio alge, ne bacajte ga u
more: stavite ga u vrećicu, a na obali u posudu za otpatke.
Nautičari : pregledajte vaša sidra i lance kada napuštate sidrište
Ribari : provjerite vaše mreže
Ronioci : pregledajte vaše torbe i opremu prije
i poslije svakog ronjenja
i najvažnije OBAVIJESTITE
TELEFONOM ODGOVORNE STRUČNJAKE
021 358 688 ili 052 811 544
Do danas su više od 90% poznatih područja dojavili ronioci, nautičari
i ribari.
Ako se želi pratiti širenje ove alge i utvrditi uspješna strategija
nadziranja i borbe protiv njezina širenja, potrebna je pomoć svih onih
koji more vole. Znastvenicima će od osobite pomoći biti slijedeći
podaci:
- točno mjesto i dubina nalazišta
- tip podloge (pijesak, kamen, livade voge, itd)
- kolika je površina obrasla algom
Na osnovu Vaše dojave znanstvenici će pregledati područje i
obavijestiti odgovorna tijela (ministarstvo i županiju) koji će poduzeti
mjere iskorjenjivanja ove alge ubojice.
Napomena:
Tekst i slike ovog članka su prenesene iz brošure tiskane kao dio programa Life
Europske zajednice kojim se prati rasprostranjenost alge u Sredozemnom
moru i skinute sa različitih Web sitova posvećenih ovoj problematici. Za
one koje zanima više posjetite:
- www.isima.fr/ecosim/ct.html
gdje možete pronaći simulaciju širenja Caulerpe taxifolie na Mediteranu
i
- www.izor.hr/hr/lab/racemosa/racemosa_g.htm
izvrstan site Oceanografskog instituta iz Splita gdje mošete naći sve
detalje o nalazu Caulerpe racemose i njenom uništavanju tijekom 2000
godine na Paklinskim otocima.
Glavni i odgovorni urednik: Damir Miloš - Svi suradnici- ISSN 1333-9753